|
|
 |
Jagnje Božije i Zvijer iz bezdanaPredgovorZbornik Jagnje Božije i zvijer iz bezdana, pojavljuje se u trenutku možda najdublje krize (grč. krisis = sud, suđenje) srpskog naroda u njegovoj istoriji. I istovremeno, u jedinstvenom trenutku te istorije, uz boj na Kosovu, kada su zbivanja s njim, njegov sud i sud nad njim uzdignuti do paradigme sudbine cijelog savremenog svijeta. Osnovu zbornika čine predavanja s II. bogoslovsko-filosofskog simposiona u dane Svetih Kirila i Metodija, održanog na praznik Svete Solunske Braće, 24. maja u Vladinom domu i na Veljem manastirskom gumnu na Cetinju, s temom Filosofija rata (Prvi je održan još 1993., pod nazivom Logos u grčkoj filosofiji i hrišćanstvu). U početku, bio je zamišljen kao prosta zbirka iznesenih radova; no tokom njegove pripreme, interes za zbornik, broj i kvalitet tekstova, kao i trud i žrtvovanje oko njega su rasli, tako da je on na kraju prerastao u jedno saborno djelo, čiji su se priređivači našli u ulozi posrednika jednog složenog duhovnog, kulturnog, civilizacijskog, i ako hoćemo, i političkog organizma koji se sam pred njima oblikovao. Naime, činjenica je da je jedan naizgled lokalni događaj s kraja XVIII vijeka – pobjeda Svetog Petra Cetinjskog nad skadarskim vezirom Mahmud-pašom, povodom čije dvjestogodišnjice je Simposion održan – odjednom raskrio svoju svečovječansku dimenziju, i na kraju XX vijeka poslužio kao paradigma za jednu obnovu čije granice u ovom trenutku možda nije moguće ni sagledati. Stoga ova knjiga čini diptih sa nešto ranije objavljenim istorijskim zbornikom Boj Crnogoraca i Brđana s Mahmut-pašom 1796. ("Svetigora", Cetinje, 1996, ur. j. D. Stanišić), i predstavlja njegovo djelovanje u dijahroniji, aktuelizaciju agona i podviga Svetog Petra u našem vremenu i na cijelom srpskom prostoru, koji se silinom naše tragedije i moći medija protegao već na cijelu planetu. Suština njegovog podviga je u borbi za sabornost, kako onu sa Bogom višnjim, tako i sa svim ljudima, na koje se prostirala njegova obogočovječena ljubav. Njegov je paradoks, njegov krst, bio u tome što je za ostvarenje tog ljubovnog podviga bio prinuđen da koristi rat. U tom smislu, ovaj zbornik daje pogled na rat koji se vodio donedavno, i koji unutrašnje traje i dalje, i neizostavno traži svoje objašnjenje i tumačenje, o čemu nam svjedoči ne samo veliki broj knjiga povodom njega objavljenih samo kod nas (zbornici Intelektualci i rat, Evropski diskurs rata, Srpska strana rata, tematski broj "Luče", itd.) nego i do sada nezapamćena uključenost i napregnutost koju je povodom ovog rata pokazao zapadni svijet, a koja više svjedoči o dubokim pokretima unutar njega samog, koji kao da tek čekaju svoje razrješenje. Nezaobilaznom se ovdje čini knjiga Vladike Nikolaja (Velimirovića) Rat i Biblija, koja nije uvrštena u zbornik isključivo zbog toga što je on zbirka novonastalih tekstova. S druge strane, stečeni doživljaj sabornosti obavezuje da se pomene da nažalost nisu stigli radovi akademika g. Miomira Dašića i dr. Zorana Lakića iz Nikšića, koji su učestvovali na Simposionu. Neprećutan je pak trud gospode dr. Jovana Babića i Bogdana M. Lubardića. Konačno, ova sabornost koja je dubokog, isihastičkog i koljivarskog, uvjerenja Svetog Petra Cetinjskog da je "u imenu Božijem sud i pravda" jednako kao i njegovog "plača nad XX. vijekom" na nekom njeguškom kamenu, ogleda se i u sabornoj uvjerenosti svih učesnika ovog djela da nešto što je vanjski ličilo na tragični poraz, počinje da se pretvara u duboku unutrašnju pobjedu, čije dimenzije, ništa manje no u kosovsko vrijeme, mogu biti kosmičke. Na Svetog Jovana Bogoslova 26. septembar/9. oktobar 1996. Urednici Mitropolit Crnogorsko-primorski dr. Amfilohije (Radović): Sveti Petar Cetinjski i rat >> // Projekat Rastko / Filosofija / Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana // |