|
|
Projekat Rastko Skadar:
Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji
Mitar Pešikan
Izvor: "Stanovništvo slovenskog porijekla u Albaniji" - Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godine
Uvaženi članovi Predsjedništva,
Poštovane koleginice i kolege,
Domaćini i gosti!
Imam osjećaj, a vjerujem i drugi učesnici, da će ovi naši trodnevni razgovori, u trenutnu kad ih privodimo kraju i prije zaključnog slova organizatora i domaćina, nekako biti cjelovitiji i zaokrugljeniji ako im neko od nas koji smo se ovdje našli kao gosti doda nekoliko opštijih riječi. Uzeo sam to na sebe budući da sam u odnosu na organizatora, na crnogorski Istorijski institut u statusu gosta iz druge sredine i druge profesije, iako se ovdje na Cetinju osjećam i kao domaći, budući da sam nekada davno bio đak Cetinjske gimnazije, koja se tada nalazila na dvadesetak koraka od nas, u nekadašnjem Danilovom dvoru.
Cijela naša istorija otkad je možemo pratiti pa do danas prožeta je susretima i dodirima s drugim narodima i kulturama, dodirima istorijskim, etničkim, jezičkim, kulturnim i duhovnim, simbiozama i sučeljavanjima. Pratili smo uvijek u svojim profesijama i djelatnostima i na svome etničkom i državnom tlu komponente koje su ugradili drugi narodi, među njima i srpsko-albanske i šire slovensko-arbanaške odnose i veze. Istorijska i naučna materija ne može se presijecati na državnim granicama kao predmet ključne obrade i svestranog ispitivanja, pa je i tlo Albanije bilo stalni predmet pažnje i interesa u raznim našim disciplinama.
Zasluga je Istorijskog instituta i njegovih poslenika što je sagledao nesumnjivu potrebu da se u jednom cjelovitom, svestranom i kompleksnom pristupu osvijetli slovenska komponenta u današnjoj Albaniji. Ta je komponenta bila snažno ukorijenjena još od dolaska Slovena na Balkan, unosila svoj istorijski i civilizacijski udio, a onda se vjekovima utapala, gasila i iščezavala, dijelom u spontanim procesima, dijelom i zbog sile i bezakonja a u vrijeme koje pamtimo i zbog izostanka brige i zaštite matične države, te se gasila brže nego što bi donosili spontani životni i istorijski zakoni. Ali ostali su tragovi i ostala je istorijska istina, kao i naša dužnost da je objelodanjujemo.
Zamisao Istorijskog instituta potpuno se opravdava, tri dana ovoga skupa obilovala su rezimiranjima dosadašnjih saznanja, njihovih produbljivanja i davanjem novih elemenata i spoznaja, daljim koracima u obradi ove teme i njenoj sintezi, dokumentovanosti i objektivizaciji. Na ovom skupu imali smo dosta prilike da učimo jedni od drugih, da provjeravamo i dograđujemo sopstvena sagledavanja, i vratićemo se obogaćeni tim spoznajama, kao i sa sviješću da je napravljen jedan značajan korak dalje u osvjetljavanju slovenske komponente i slovenske niti u Albaniji.
Zasluga za taj korak, a istovremeno i naše osjećanje priznanja i zahvalnosti, pripada našem domaćinu - Istorijskom institutu SR Crne Gore, koji je koncipirao, organizovao, pripremio i omogućio ovu trodnevnu naučnu tribinu. U tome je dao udio Institut u cjelini i njegovi saradnici, ali se taj veliki i plodan trud za nas u velikoj mjeri personifikuje u doprinosu i neumornom zalaganju koje smo svi imali prilike da uočimo i osjetimo - profesora Jovana R. Bojovića.
Za jednu ovakvu istorijsku tematiku nije moglo biti prikladnijeg mjesta nego što je drevno Cetinje, koje cijelim svojim bićem odlikuje našu istoriju, koje je bilo ognjište i iskrište crnogorske države, ali istovremeno i zavjetne misli o obnovi opštesrpske države i oslobođenju Srpstva, pa i šire misli o južnoslovenstvu i vraćanju Balkana balkanskim narodima.
Cetinju i Cetinjanima (prije svega osoblju hotela) koji su nam ukazivali pažnju i predusretali nas dugujemo srdačnu zahvalnost, a istovremeno svima koji su Istorijskom institutu pomogli i omogućili da realizuje ovaj plodni susret. Njegovi plodovi nijesu samo u onome što je urađeno i predstavljeno u ove dane, nego i u podsticajima koje daje nama i drugima za dalja traganja i - ako Bog da - dostignuća u službi naučne istine i humanističke misli.
Cetinje, 23. juna 1990.
Autori | Jezik | Folklor | Istorija | Umetnost | Prevodi | O Albaniji | Bibliografija | Linkovi
Naslovna | Promena pisma | Novosti | Mapa | Kontakt
|
