|
Rječnik
arhaizama, stranih i manje poznatih riječi i izraza
A aber - glas,
vijest aviz - (u knjiž. jez.) hafiz - čovjek
koji zna čitav Kuran napamet . Agarjanin - (pl.) Agarjani,
naziv za Turke - po jednom plemenu koje je, prema Svetom pismu, bilo u neprijateljstvu
sa Jevrejima, nevjernik. adet - navika, običaj adlatu
- savjetnik, pomoćnik. azo - dakle ajluk
- mjesečna nadoknada. alabaš - pjegav po glavi (konj). alajbeg
- viši zapovjednik oblasti u bivšoj Turskoj Carevini. alaknuti -
halaknuti, zagrajati, viknuti. alal (u knjiž. jez.) halal -
ono što je vjerski i običajno dozvoljeno, dopušteno; ono što je na pošten način
stečeno; oprost. alaliti - (dij.) (u knjiž. jez.) halaliti
- oprostiti; pokloniti. alaselamet i alahselamet - da ti je
bog na pomoći. aman! - uzvik preklinjanja i vapaja: pobogu! za boga!
akoboga! oprost! pomoć! milost! amanet - zavjet, svetinja; predmet,
preporuka koja se daje na čuvanje, na povjerenje. ambar, anbar, hambar,
hanbar (knjiž.) ambar - drvena zgrada za zrnastu hranu, sanduk
za žito i brašno. anatema (lat.) - prokletstvo antrešelj
- mjesto između dva dijela natovarenog samara. andžar (u
knjiž. jez.) handžar - dugi šiljasti ili krivi nož s oštricom s obje
strane. aramija - (u knjiž. jez.) haramija - razbojnik,
bandit; hajduk; lako naoružani vojnik. ardović (u knjiž. jez.) hardović,
dem. od hardov - burence, bačvica. arondacija (franc.)
- zaokruženje (zemljišta) arsuz - kao imenica: bezobraznik,
arsuzin; kao pridjev: bezobrazan, koji nema stida; (fig). ljut, zločest, zle naravi. artikula
(u knjiž. jez.) artikl - predmet, stvar, roba u trgovini. arhijerej
- starješina jereja jedne eparhije u pravoslavnoj crkvi, vladika. arhimandrit
- starješina manastira; najviši sveštenomonaški čin. aršin
- mjera za dužinu asker - takođe i ašćer - vojska;
vojnik. askerija - takođe i ašćerija - vojska.
asli - sigurno, moguće, upravo, zaista, vjerovatno; sva je
prilika. aspra - sitan, najmanji turski novac od srebra. astal
- sto. at - konj plemenite pasmine. ato-no-to
- podrugljiv izraz Davida Štrpca za crkvenoškolsku autonomiju. adžamija
- neiskren, nevješt, neupućen, početnik; pridj. - adžamijski.
ašik - ljubavnik, momak koji ašikuje, zaljubljen. ašikovanje
- voditi ljubavni razgovor, udvaranje.
B baganeta (u
knjiž. jez.) bajonet(a) - dug nož sa dva ili više rezova, koji se
stavlja na pušku (napravljen u Bajoni 1840. g.). bak - bik,
junac koji je rasan i služi za priplod. (pridj.) bakovit - jak kao
bik, silan, obijesan, žestok. baka! - (ironično) vidi! pazi! bakračlija
- široke uzengije balija - pogrdno Turčin, znači
i: prost, neuk. bangav, a, o - debelih stopala, oboljelih nogu
čovjek koji hrama. bantovati - dosađivati, smetati, uznemiravati. banhof
(njem.) - željeznička stanica. barabar - paralelno, uporedo batalijun
- (u knjiž. jez.) bataljon - vojna jedinica, dio puka,
sastavljena od dvije do četiri čete. bate - umiljato brate. bašibozuk,
bašibozluk - nedisciplinovana vojska, vojnici koje su se odmetali u
pljačku, vojnik nekadašnje neredovne turske vojske. bašica - prva
rakija iz kazana, najjača, najbolja (šljivovica). baškaluk (tur.) -
što je odvojeno; razlika; privatna svojina u nekoj zajednici; odvojena prostorija
(za žene u Bosni) bašuna - jagnjeća glava; glavurda (kod čovjeka). baš-čauš
- narednik u turskoj vojsci bevel (njem.) Befell,
- zapovijest, naredba. begenisati - dopasti se, svidjeti se, zapaziti beglučiti
- raditi za bega, raditi na begluku beledija - gradska vijećnica,
gradska opština, beleisati, besleisati se - opskrbljivati
se. beli - baš tako, zaista belćim - možda, valjda,
vjerovatno. bena - (pridj.) luda, budala, glupan, glupača;
benast - luckast, glup. bendati - priznavati, pridavati
važnost. benzer - sličan, nalik. berat - carski dekret
(ukaz, povelja), kojim se dodjeljuju zvanja, odlikovanja, privilegije ili kakva dobra;
bukv. "pismo". berićet - rod, izobilje. besleisati -
namirivati, bivakarce - kao, tobože, uistinu. bilahi
- boga mi. bilmez - glupak, budala; neznalica; nevješt, neupućen
čovjek; ljenčina, neradnik. biljeg - oznaka, nadgrobni spomenik. birzemanile,
birzeman - nekad, u staro vrijeme, ranijih vremena. Birinći, Birindži
- prvi, najbolji. bisage - dvije torbe spojene u
jednu bitanga - skitnica, neradnik, nevaljalac. blentav -
intelektualno zaostao. blodsinniger Kerl (njem.) - malouman čovjek,
blesav, glup. božjak - jadnik, siromah; prosjak. bojer
- bojar, plemić koji je i ratnik; savjetnik velikih kneževa i careva
u staroj Ruskoj carevini. bojijeh, (gen. pl.) od bolji -
(samo u dij.) - boljih. borija - truba. bošča
- pokrivač za glavu, rubac; stolnjak; platno četverouglastog oblika u koje
se nešto zamotava. bradva - sjekira sa širokim sječivom, služi za
tesanje drveta. brina - bregovita obala, breščić, uzvišenje, strmina. brkljačiti
- nejasno govornti, mumljati. brondati (pokr.) - brundati, mumlati,
negodovati. bugariti - tužiti, jadikovati, naricatn, zapjevati. bujad
- vrsta paprati; korov. bukagije - okov na nogama zatvorenika
u tamnici. buletati. - (pokr.) ovjeravati pečatom; pečatom obilježavati
drvo koje se može sjeći. bulešika - bula, Turkinja. buljuk
- četa vojske. U janjičarskoj vojsci buljuk je brojio 100 ljudi; odred,
jato, skupina, grupa. buljukbaša - kod janjičara zapovjednik
buljuka, oficir u rangu kapetana; vodnik, zapovjednik jednog buljuka. buruntija
- bujruntija, pismepa zapovijest, naredba, odobrenje, ukaz. busija
- zasjeda. V
vabrika - (u knjiž. jez.) fabrika
- tvornica. vagabund - probisvjet, vajda,
fajda - korist, dobit. vakasuz - nevrijeme, nezgodno doba. vakat
- vrijeme. vakmajstor - narednik u žandarmeriji. valahi
- tako mi boga! kunem se Bogom! valija - guverner
pokrajine (vilajeta) u bivšoj Turskoj carevini. valiti, faliti -
nedostajati, (po)manjkati. vamilija - (u knjiž. jez.) familija
- porodica. varićak - drveni sud za žito; žitna
mjera. varica - mješavina pšenice i kukuruza što se kuha uz
post, na Varindan. verak - suština, misao, narav, običaj. verdekter
- podozrivko, sumnjalica. verman - (u knjiž. jez.)
ferman - sultanov ukaz, sultanova naredba, carska zapovijest. većil
- punomoćnik, zastupnik. vildžan - (u knjiž. jez.)
fildžan - šoljica za crnu kafu bez drške. Viraunin -
(dij.) Firaunin, Ciganin. vitmija - namiguša, smutljivka, vragolanka
vitmiluk - (dij.) (u knjiž. jez.) fitmiluk - smutnja,
spletka, intriga. višeklija - (u knjiž. jez.) fišeklije
- kožni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji, fišeci za pušku. vorinta
- (u knjiž. jez.) forinta - novac u raznim zemljama razne
vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj srebrn novac od dve krune; srebrna dvodinarka. votant
- porotnik. vrajlos - (njem.) freilassen -
slobodan. vrajter - u našim dijal. iskv. njem. riječ Gewfreiter
- kaplar u austrijskoj vojsci. vrišak - (u knjiž.
jez.) frišak - svjež. vrnto - (iron.) budala,
blesan. vruštuk - njem. Fruhstuck - doručak. vuzle
vuzlasto - nedozrelo, neiskusno mlado momče, žutokljunac. vukaran
- na, no, (u knjiž. jez.) fukaran - siromašan, jadan,
bijedan vursat, fursat - zgoda, prilika, zgodan čas
kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja, kad se pruži zgodna prilika. vuruna
- (u knjiž. jez.) furuna - peć; limena peć; zemljana pekara.
G gaveljati -
vući se, teturati, teško ići, posrtati. gazija - heroj,
ratni junak, pobjednik, borac za vjeru. gaziluk - izvedeno
od gazija - herojstvo, ratno junaštvo. ganiluk -
bogatstvo, obilje. garaz - namjera, cilj, želja; pakost, zloba,
pizma, mržnja. gemischte Provinz - izmiješana, zajednička provincija. gerdan
- (u knjiž. jez.) - đerdan, ogrlica. gerz, ćerz - momak,
mladić. gigijati - podvriskivati, popjevati uz vrisku. gobelja
- polutka, naplatak na točku od kola. god - dan
u godini u koji se pominje, slavi nešto, godišnjica, godišnji praznik, blagdan; znak
godišnjeg rasta debla, drveta u šumi. Gordijev čvor - posebno zamršen
čvor goč - manji bubanj. grad - (pl.) gradi, stepen,
stupanj; u fizici podjeljci ljestvice, skale fizičkih instrumenata; kod Kočića se
misli na stepen jakosti rakije. gradijerati - (u knjiž. jez.)
gradirati - izmjeriti stepene (grade) jačine, npr. rakije. graša
- mala, kraća puška. grov - (u knjiž. jez.) grof,
tal. graf - plemićka titula.
D davorijanje -
žalosno sviranje ili pjevanje. dalga - talas, val, bura
na moru. Damaklov mač - opasnost koja uvijek prijeti deverati
- mučiti se, devlet - carevina, carstvo, država; car;
sreća, zadovoljstvo, blagostanje, rahatluk. devrije - stražar, čuvar. denjak
- bala, upakovana roba; svežanj, zavežljaj, naramak. deputacija
(lat.) - poslanstvo, skup ljudi koji je izabran i poslan u ime neke organizacije,
ustanove i sl. sa nekim zadatkom dernek - vašar, sajam, narodni
zbor; svadba, veselje. dert - jad, briga, tuga, bol, muka. Der
hervoragenden schriffstellerischem Tatigkeit (njem.) - istaknuta piščeva marljivost divanana
- (u knjiž. jez.) divanhana - prostrano predsoblje (hodnik)
na spratu u starim građanskim kućama, bukv. "kuća, mjesto za razgovor i vijećanje". divit
- pernica sa mastionicom zajedno. dizgin - kaiš
na uzdi za konje dimnica - vrsta poreza, po kući, po ognjištu. dova
- molitva bogu; blagoslov. dokundisati - naškoditi,
nauditi, doći do grla. doligati - (pokr.) pjevati treperavim
glasom udarajući prstima u jabučicu ili je pomičući gore-dolje. dram -
turska mjera za težinu = 3,2 grama. duvak - veo. dumaglija
- izvedeno od duman - dim, magla, prašina. duman -
tegoba, problem. dumanluk - izv. od duman (dim, magla,
prašina), briga, zamagljenost misli, kao polusan. dunjaluk - ovaj
svijet, ljudstvo na zemaljskoj kugli; materijalna bogatstva, imetak; ovosvjetska
dobra. Đ
đem - žvala, metalna prečaga na uzdi
koja se stavlja konju na usta poprijeko iznad jezika. đendar - (u
knjiž. jez.) žandarm - čuvar javnog poretka i bezbjednosti, policajac. đidija
- obješenjak, živahan mladić; zanesenjak koji izaziva divljenje, ali i
prekor; junak. đinđuva - niska od sitnog nakita kod djevojke oko
vrata, detalj ćerdana. đoja - tobože, kao biva.
E eglen -
razgovor, zabava u prijateljskom razgovoru, (gl.) eglenisati - razgovarati. emšerija
- sugrađanin, zemljak (iz istog mjesta ili kraja); fig. drug, prijatelj. eparhija
- u pravoslavnoj crkvenoj organizaciji administrativna oblast kojom
upravlja eparh, episkop, vladika. erar - (lat.) državna blagajna;
erarni - državni esapiti - (u knjiž. jez.) hesapiti
- misliti, smatrati, računati. eskortirati - sprovoditi
pod oružanom pratnjom. efendija - gospodin. eškija -
odmetnici, hajduci; kriomčarena roba, osobito duhan.
Ž Žanago (zanago)
- zaista, odista. živolazan - živahan. žirovan -
uhranjen, ugojen, sposoban za parenje. žitije - životopis.
Z zabrkljačiti
- (šalj.) nar. početi brkljačiti (nejasno govoriti, mrmljati). zabrslati
- početi brslati (početi brzo i nerazgovijetno govoriti). zavozit,
ta, to - svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku. zazor -
sramota, stid, sram. zakajtiti - zabilježiti, zapisati. zakrpatiti
- izderati se, povikati. zaptija - redar, policajac;
policija; gl. zaptiti - držati disciplinu, red; uzdržavati, zadržavati,
sprečavati, ustezati. zaraciti se - odmetnuti se. zasalampijati
- zatalasati, zavitlati. zastrug(a) - čančić,
zdjelica od drveta sa poklopcem. zastupiti - ući, zavladati. zaturkesati
- početi govoriti turski. zbitije - događaj. zvekan
- na svoju ruku, svojeglav. zeman - (tur.) doba,
vrijeme. zenćil - bogat, raskošan. zijamet (tur.)
- vojnički feud s godišnjim prihodom od najmanje 2000 aspri (sitan srebrni novac,
novac uopšte) zijanćerast - , štetočina, štetočinast. ziratiti
- obrađivati, ziratan - obradiv. zorli (tur.) -
silan, obijesan; zdrav, snažan; teško, mučno, tegobno; jako. zubun
- gornja haljina od sukna sa kratkim rukavima ili bez rukava; postoji
i muški i ženski. zulum (tur.) - nasilje, nepravda zulumćar
(tur.) - izv. od zulum, nasilnik, ugnjetač, koji nanosi nepravdu. zurla
- takođe i zurna - vrsta svirale sa veoma jakim piskavim
glasom. I
idara - izdržavanje, egzistencija, alimentacija;
snabdijevanje potrebnim za život. ižinjati - namisliti, smisliti. izdihanije
- nastupanje smrti. izmećar - takođe i hizmećar
- sluga, služitelj. izor - nagrada (u žitu ili novcu)
koja se daje na ime najma tegleće stoke za oranje, najam. izun -
dozvola, dopuštanje, privola, pristanak. iladž (tur.) - lijek,
iladža - lječilište. ilika - (pl.) - ilike, rupica ili
petlja na odijelu za koju se zakopčava dugme. invaterist - vojnik
pješadinac na odsluženju vojnog roka. indat - pomoć (bilo u
novcu, hrani, ljudstvu, vojnoj opskrbi, i sl.). insan (tur.) - čovjek,
čeljade. interpelacija (lat.) - pitanje upućeno ministru u parlamentu,
obično u vezi sa nekim događajem ili procesom; upadica (iz publike govorniku) intransingentan
(lat.) - nepomirljiv, uporan, tvrdokoran Ićinći - drugi,
(fig.) turska vlast. J
javašluk (tur.) - neodgovornost. jazbec
- (pl.) jazbeci - (novoslov.) jazavac. jazija -
pismo, pisanje; natpis, ono što je napisano; u kovanog novca ona strana na
kojoj je brojem označena vrijednost (suprotna strana je "tura"). japija
- drveni građevni materijal, građa; tjelesna građa. jarmac
- prečka preko rude o kojoj vise ždrepčanici, mali jaram za jednog
vola. jaspra - uopšte novac, a konkretno sitan turski novac. jezuit
(lat.) - licemjer, lukavac, vjeroloman čovjek jedžek - jelo jolpaz
- skitnica, besposličar; raskalašenjak. junga - mjera
za težinu, naročito za maslo i vunu; težina oka i po. junost -
mladost. K kabast - velik, krupan. kabuliti
- pristati, prihvatiti; usvojiti. kadija - sudija kaima
- turski papirni novac (u bivšoj Turskoj carevini). kajmakam
(tur.) - namjesnik; vojno-građanski upravnik grada kalauz -
ključ, pokazivač puta. kalem - olovka, pero od trstike;
mosur, cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice; cjepivo, navrtak kojim
se voćka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka. kamilavka (novogr.)
- kaluđerska kapa, povisoka, tvrda, bez štitnika; (šatr.) službena kapa policajca
ili zatvorskog službenika kanderisati - privoljeti nekog na
nešto, skloniti, saletjeti nekog da što učini. kantina - baraka,
krčma, prostor u nekom preduzeću gdje se mogu dobiti hrana i piće. kanun
- običnije kanon - pravilo, propis, mjerilo; crkvena
odluka, crkveni zakon; zbir knjiga ili spisa koje je neki autoritet (crkveni sabor)
oglasio i priznao kao autentične (Sveto pismo) i koje sadrže pravila hrišćanske
vjere i hrišćanskog života. kapric - kapris, ćud, ćudljivost karar
- zaključak, odluka; stepen; mjera, prava mjera nečem; prilika. kasapluk
- kasapski, mesarski zanat, mesarenje. kastile - namjerno,
namjernice; iz šale, šaleći se. katil - ubica, krvnik. kaur
- takođe i kaurin - isto što i đaur, nemusliman, nevjernik;
hrišćanin; pokatkad ova riječ označava i katolike ili Latine; (pridj.) kaurski
- nevjernički, nemuslimanski. kvartir - stan, sklonište,
konak; voj. logor, logorište, vojnički stan van kasarne. kelneraj -
pregrađen prostor u krčmama i gostionicama u kome stoje čaše, boce, piće i
dr. kereveka, kerefeka - krivina, izmotavanje. kerica
- čipka. kerkermajstor - tamničar. keser
- takođe i ćeser, vrsta čekića; tesarska sjekira; (pridj.) keserast. kesedžija
- onaj koji siječe, koji odsijeca. klja - (pokr.)
žitna bolest, snijet, pada kiša a sija sunce. kokija - miris;
vonj; smrad. kom - komina od voća, grožđa. komandant
- voj. zapovjednik (grada, tvrđave, vojne jedinice od bataljona naviše,
ratne lađe, itd.). komanda - voj. zapovjedništvo; kratka vojnička
zapovijest. komandijer - (u knjiž. jez.) komandir -
zapovjednik čete, baterije, eskadrona, i dr.; vitez, nosilac nekoga višega
ordena, npr. "legije časti". komasacija (lat.) - spajanje manjih poljoprivrednih
objekata na različitim mjestima u veće na jednom mjestu; objedinjavanje razbacanih
zemljišta komesija - (u knjiž. jez.) komisija - lica
koja treba da izvrše neki posao. komis - naziv za stvari koje
država daje vojniku (rublje, cipele, hljeb itd.) komjen - dimnjak
na brvnari s drvenim poklopcem. koporan - kratak gornji kaput
s rukavima (kao dio narodne nošnje); vojnička bluza. kopren - gusto
sito za pšenično brašno. korpus delikti - lat. corpus delicti,
pravno: predmet koji dokazuje krivicu. krvarina - odšteta
za ubijenoga. krismilisterij - ratno ministarstvo. kruna
(lat.) - od 1892. do 1918. novčana jedinica u Austro-Ugarskoj, uvedena poslije
forinte (sadržavala 100 filira) kršnjak - svaki čovjek koji
slavi krsno ime (krsnu slavu); (pokr.) krsno ime; krsni kolač, veliki lonac u
kojem se kuha jelo o krsnom imenu, gost na krsnoj slavi. ktitor -
kod pravoslavnih Slovena i u srednjevjekovnoj Vizantiji: osnivač manastira,
njegov zaštitnik i veliki darodavac. kuvet - snaga, apetit. kuzolaš
- (pl.) kuzolaši, opanci od ovčije kože. kumašli -
vrsta svile. kurban - bravče ili goveče koje muslimani
kolju na Kurban-bajram; žrtva. Kurban bajram - muslimanski
praznik. kurvaluk - kurvarstvo, kurvarski život, kurvarski
postupak, kurvarenje; pokvarenost, lukavost, neuhvatljivost. kurdelj -
traka, pantljika, vrpca; klin na plugu za koji je zapeta gužva oračica. Kuršumli
han - u Skoplju turski zatvor.
L lavra -
veći, znamenitiji pravoslavni manastir (sveta lavra), koji je sjedište episkopa
(Sveta gora, Moskva, Jerusalim). lakomica - žlijeb, jedna
od užlijebljenih dasaka u koje udara voda u vodenici i okreće točak koji pokreće
kamelje za mljevenje žita. latifundija (lat.) - veliki zemljoposjed,
vlasništvo, spahiluk lemeš - gvozdeni dio pluga koji pri oranju
siječe zemlju; raonik. Lehnstuhl (njem.) - stolica s naslonom. lesperina
- stara hartija; augm. i pejor. od lesperica - lespirica
- pokr. tanak prozirni komadić, kriščica nečega; takođe ljuspa, ljuščica. lijes
- šuma; sanduk za pokojnika, pokr. drva, drvena građa; drveni dijelovi
krova, drvena oprema za oranje, jaram i ralo. Lidove novine (češ.)
- Narodne novine lisast, a, o - obično konj ili pas koji ima
lisu, bijelu pjegu na čelu. lumera - (iskvar.) numera, broj.
Lj ljesa -
vrata (obično od obora ili tora) ispletena od pruća, rešetka. ljumati
- ići pognut, klateći se naprijed.
M mavez mafez,
mahvez - plavi pamuk, pamuk u boji. mazgala - otvoreno,
razvaljeno mjesto u ogradi. maksumčad - izvedeno od maksum
- dijete, nejako dijete, nedorasla djeca. mala - (u knjiž.
jez.) mahala - dio grada ili sela, gradska četvrt, zaselak; ulica,
sokak. mameluk - pripadnik nekadašnje tjelesne garde egipatskih
sultana; pripadnik Napoleonove tjelesne straže; odan sluga koji bez pogovora sluša
svaku naredbu svoga gospodara. manarva - (u knjiž. jez.), manevar
- vojna vježba većeg broja jedinica u ratnoj službi; u ratu: sva sredstva kojima
je cilj da se oslabi neprijatelj, sem borbe naročito važna u tzv. strategiji zamaranja
i zbunjivanja protivnika; u opštem smislu: rad koji se izvodi vješto i lukavo, smicalica,
ujdurma, spletka, podvala. maraz - iznutra bolestan. marivetluk
- (u knjiž. jez.) marifetluk - vještina, majstorija; dovitljivost;
izmotavanja; smicalica. marijaš, takođe i marjaš - nakadašnji
sitan ugarski i turski novac. martalos - (pl.) martalosi,
pripadnik posebnog roda vojske, koja se sastojala od mještana, pješaka i konjanika. maša
- ožeg, željezna lopatica sa dugim drškom za vaćenje vatre i luga iz
peći. mašet - takođe mašat i mećit - srednjovjekovni
nadgrobni kamen, stećak; nadgrobni kamen uopšte; katkad i kamen uopšte. mašina
- stroj, naprava; lokomotiva. maškara - šala, ismijavanje,
sprdnja. medekalo - pričalo. mezarluk - izv.
od mezar (grob), groblje. mezgra - sok iz drveta. mejtef
- ponekad i mekteb - muslimanska osnovna vjerska škola. mektebihukuk
- pravne škole za obrazovanje činovnika. menjažija -
mjenjaža. merak - naslada, uživanje, ugodno osjećanje, ugodno
raspoloženje; strast, uživanje, želja, volja za nečim; melanholija kao posljedica neke
pretjerane žudnje, strasti ili čežnje za nečim. merhamet - samilost,
milost, milosrdnost; (pridj.) merhametli - milostiv, meka srca. meteriz
- opkop od zemlje, rov, šanac. medžedija, medžidija -
turski novac, kovan od srebra, u vrijednosti od 20 groša u doba sultana Abdul-Medžida
(1844. g.) po kome je i dobila ime. medžlis - vijeće, savjet,
odbor. miva - voće. mizdrak - koplje čiji
bodež ima bridove (naolučen je); koplje od bajraka. milet - narod,
nacija. militer - (zast. pokr. ) - militarac, onaj koji je
iz Vojne krajine. militerija - (zast.) vojska. miloduv,
(u knjiž. jez.) miloduh - prijatan miris, koji je prijatnog mirisa;
selen, biljka iz porodice štitara. milć - takođe mlać, miljć
i miljač - gradilište, prazno zemljište gdje se može podignuti zgrada. mirija
- porez, danak. misirača - bundeva. mliti
- (prez.) - mlim, misliti. molepstvije - kraće
bogosluženje u naročitim prilikama. mrezga - nabor (na haljini
ili na licu), nedozrela jezgra oraha. mrlina - tijelo uginule
životinje, strvina, mrcina mrlinaš - izv. od mrlina -
strvinaš, lešinar. mrcinjaš - onaj koji jede mrcinu, lešinar. muzevir
(tur.) - spletkar, zlobnik, prevrtljivac, lažljivac. muzerviluk -
spletkarenje, zamućivanje. mukaet - mukajet, zainteresovan,
pažljiv, obazriv. muktar - takođe i muhtar, starješina mahale
u gradu; seoski starješina, knez. mula - učen čovjek, teolog;
kadija u većim gradovima; titula koju je sultan dodjeljivao učenim ljudima kao odlikovanje;
titula koja se dodaje ispred imena čovjeka koji je učio vjerske škole, pa ma bio
i sa manjom spremom, mazgov, mazga. munasib (tur.) - zgodan, prikladan,
povoljan mundura - mundir, svečani kaput ili svečana bluza
od uniforme; uniforma, odijelo propisanog kroja. murećep - takođe
i murećef - crnilo, vrsta crnog mastila, tinta. murtat (tur.)
- odmetnik, izdajnik, otpadnik od vjere. musaveda (tur.) - bijeda,
nesreća, napast; kleveta, potvora, kleveta. musavediti - klevetati. musali
(tur.) - mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajednički
vrše izvjesne pobožnosti muselim - sreski načelnik. mustapez,
mustafez - član pozadinske vojske, pozadinski vojnik, trećepozivac. mutap
- (tur.) mutab, mutaf - pokrovac od kozije kostrijeti; prostirač
od kostrijeti. mutesarip, mutesarif - okružii načelnik, oblasni načelnik;
sinonim za valija. muharem - naziv za prvi mjesec u
godini po mu slimanskom kalendaru, vlastito ime.
N nabodica -
(pl.) nabodice, plahovit, prijek čovjek, kavgadžija, svađalica. navozito
- navodno, prema nekome, kod Kočića podrugljivo. naero -
(u knjiž. jez.) nahero - nakrivo. nazuban, bana, bano
- koji ima zub na koga, kivan, neprijateljski raspoložen prema kome. nailikan,
a, o - nakićen ilikama (đinđuvama). nakastiti -
naumiti, odlučiti se. nakladati - nagvaždati, govoriti
koješta. nalet - prokletnik; (fig.) đavo, šejtan; prokletstvo. naredan
- doveden u red, uređen, uredan; pripremljen, pripravan, gotov, spreman. nasuliti
(se) - izmiriti (se), pomiriti (se), nagoditi (se), naravnati (se). nadžak
- dio starinske bojne opreme; sjekirica na dugom dršku u kojoj je s
jedne strane oštrica, a s druge strane ušice (malj) u obliku čekića. nizam
- regularna vojska u Turskoj carevini, ustanovljena 1826; vojnik te
vojske; red, poredak, raspored. niks - (njem.) - ne! novak
- vojnik. novtati - pretpostaviti, naslućivati, nagađati. nođe
- (dij.) ondje, tu. nurija - parohija.
O obataliti -
pokvariti. objesništvo - odvjetništvo (iskrivljeno, kao
da vješa narod). oblaporan -rna, -rno, - gladan, pohlepan, nezasit,
halapljiv, proždrljiv. obštestvo - opština. ovincir
- (u knjiž. jez.) oficir - vojnik, svako vojno lice od
potporučnika do generala, odnosno maršala; prid. ovincirski - (u
knjiž. jez.) oficirski. oglu (tur.) - sin odiva -
pokr. udata žena u odnosu na porodicu ili kuću iz koje potiče, udata kćerka,
sestra, bratanica i sl. omsica - osoba o kojoj je riječ, taj
isti. opotrebiti - postati potrebit, pasti u bijedu, osiromašiti. ordija
- vojska, armija u Turskoj carevini. oružnik - žandarm. osvještati
- (crksl.) posvetiti, izvršiti obred nad nečim. ostraguša
- starinska puška koja se puni ostraga, obrnuto. osuk -
(pokr.) izdužena povorka, gomila. oferta (lat.) - ponuda, molba
(npr. za poslom) odža - hodža. odžaković - koljenović,
plemićkog porijekla, čovjek iz stare, ugledne porodice.
P paligrap -
izokrenuto: paragraf, odjeljak, član (zakona, naredbe, pravilnika, i sl.). palitiš
- izokrenut njem. pridj. politisch - politički. palošina
- isto što i pala - sablja, odnosno kratki široki mač
u koga su obično držak i korice okovani srebrom. palučak - mala
livada nepravilna oblika kraj vode. pametar - čovjek poznat
zbog svoga pamćenja prošlih događaja, pamtilac; pametan čovjek; mudrijaš; čovjek
koji bilježi važne događaje, ljetopisac; knjiga u koju se bilježe stvari koje se žele
držati u sjećanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet. pandurica
- pandur, podrugljivo. Prvobitno je pandur bio naoružani sluga i pratilac
hrvatskih i slavonskih plemića u XVII i XVIII vijeku; pandur je i vojnik-pješak
iz juž. Madžarske; kod nas: prost i neotesan čovjek, bezobraznik. panegirik
(grč.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje pancijer - (u knjiž.
jez.) pancir - grudni oklop od gvožća ili čelika. paroh -
sveštenik koji je starješina jedne parohije. parohija - oblast
koja se nalazi pod upravom jednog sveštenika, paroha, i ima bar jednu svoju crkvu;
doslovan prevod riječi. parusija - dar manastiru za
molitvu. paušal (njem.) - iznos određen otprilike; prosječno; paušalista
- poreski obveznik koji plaća porez đuture, bez pojedinačnog mjerenja paušalizacija
- pravljenje predračuna, obično prosječno, ponekad otprilike, od oka. pašalija
- pašin čovjek, čovjek u službi kod paše. pezvenek -
svodnik, kurvar; pokvarenjak. peksin - nečist, pogan. Pemac
- (pl.) (podrugljivo, iz njemačkog) Pemci, Čeh. perušanje -
jesenje komušanje kukuruza. petljaga - petljanje, jalov posao,
šeprtljanje. pećanka - mala puška izrađena u Peći. pinta
- dio rakijskog kotla. Pirova pobjeda - sumnjiva pobjeda
koja ne opravdava pretrpljene žrtve i donosi više štete nego koristi pobjedniku pisanija
- (pej.) nepotrebno ili rđavo, loše pisanje, piskaranje; pismo; zast.
sakupljanje priloga; prilozi (prema spisku priložnika). ploska -
takođe i pljoska - boca spljoštena oblika pogodna za nošenje u
džepu ili torbi poglavač - jastuk, uzglavlje. podrug
- jedan i pola drugoga po veličini ili po trajanju. poka -
pola oke. polza - korist. polić - posuda
od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju). politisch ungefahrlich
- politički bezopasan. pometenik - stradalnik od mećave. popasno
doba - vrijeme kad je stoka na paši. popišmaniti -
predomisliti se pokajati se. popčeto - pop, sveštenik,
(ironično.) postragija - starinska puška koja se puni pozadi. Potemkinova
sela - prazan sjaj; predočavanje lažnih činjenica kao da su istinite prajs
- (njem.) Rgeis - vrijednost neke stvari izražene u novcu, cijena. prekada
- kađenje, prekađivanje groba, osveštavanje groba. premaknuti
- ne roditi, podbaciti. preteslimiti - predati
nešto drugome. privuza, priuza - konop, uzica sa kojom se vodi stoka. prijestolnik
- kotarski predstojnik, sreski načelnik. pripašaj -
kožni pojas u kome su se nosile male puške, noževi i sitne potrebne stvari. provikati
- početi vikati; vrijeme kad čeljade dozrijeva. proesabiti
- (u knjiž. jez.) prohesapiti - proračunati, premjeriti. pronija
(grč.) - zemlja data vojnicima ili duhovnicima da se od nje izdržavaju; nije
se mogla naslijediti; pronijar - obrađivač pronije protokur -
protokol, knjiga za zavoćenje akata, kod Kočića izokrenuto protokol u
protokur. protolkovati - protumačiti, objasniti. proštudijerati
- (u knjiž. jez.) - prostudirati, proučiti. pružljaj volova
- dužina volova sa lesom i jarmom. pulika - (u
knjiž. jez.) - publika - svijet; naročito; gledaoci, čitaoci, javnost, narod,
ljudi. pusat (tur.) - oružje; konjska oprema; pucer -
njem. Rutzer - posilni, čistač, onaj koji čuva ili čisti cipele.
R ravanluk -
ujednačen konjski hod pri kome se jahač ne trucka. radiš -
čigra, zvrk; đerdan, niska, vjenac. razmititi - razmaziti,
razbluditi. razor - brazda, dio uzorane njive raison d'etre
(franc.) - razlog postojanja, smisao Raubwirtschaft (njem.) - privredna
krađa, pljačka. rajkan - rajetin. rahmetli -
umrli, pokojni. rebel - buntovnik, odmetnik, lice koje
zakonitoj državnoj vlasti pruža oružan otpor. regleman - reglman,
uredba, pravilnik o vršenju službe, odredba, propis, poslovnik. redip,
takođe redif i redifa - rezervna vojska, rezerva. rezil
- osramoćen, obrukan, blamiran, ponižen. remunaracija (lat.)
- vanredna nagrada, pored redovne plate; honorar, premije renegat -
otpadnik od vjere, naročito: hrišćanin koji je prešao u islam; (fig.) otpadnik,
odrodnik, izrod, izdajnik. renta (franc.) - svaki regularno dobijeni
prihod od kapitala, imanja ili zemljišta koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve
preduzetničke djelatnosti reštiti - zatvoriti. roždanik
- knjiga rođenih. rospija - neposlušna, nevaljala žena. Ruten
- (pl.). Ruteni, Rusin. rušpa - takođe rušpija
- venecijanski zlatnik, cekin. ruštriti - ruštati,
hrskati, mrviti sa šumom. S
sakrament - prvobitno sredstvo kojim
neko sebi ili drugom nameće izvjesnu obavezu (kapara, kaucija, zakletva, i dr.);
u hrišć. crkvama: sveta tajna, naročito pričešće. salamet - selamet,
spas, spasen, i, e - povoljno stanje; pravi put. salutirati - pozdravljati,
pozdraviti; naročito: pozdraviti po vojnički. sapret - dokazati
kome (na sudu) da je kriv; pretrpjeti, podnijeti stradanja, kaznu (obično u kletvi). saraorina
- rad na izgradnji puta, kulučenje, nadničenje. sarašćer -
knjiž. serasker i serašćer - glavni vrhovni komandant. Postavljan
je u slučaju rata iz redova vezira. Od njega je bio stariji po položaju samo veliki
vezir, koji je u ratu nosio titulu serdariekrem. saruk -
zavoj oko kape, čalma. saferski, -a, -o - (prid.) - koji
se odnosi na Safer (naziv mjeseca septembra). sahibija (tur.) - gospodin,
gospodar, vlasnik, domaćin; pokrovitelj, zaštitnik; u Indiji Evropljanin uopšte; Sveta
Paraskeva (Sveta Petka) - svetiteljka u pravoslavnom kalendaru na dan 27. oktobra. svještati
- razumjeti, shvatiti, ući u trag. sebur! - strpi se!
strpljivost, strpljenje. sevap - milosrđe. sedlenik
- dobar konj isključivo za sedlo i jahanje. sedra - kapnica,
siga. seiriti - promatrati, razgledati, rugati se. sekser
- stari austrijski novac od 20 filira. sent - zavičaj,
postojbina, rodni kraj; pravac, strana. serašćer - vrhovni vojni
zapovjednik. serbez - slobodan, smion, odvažan, slobodno,
bez brige, bez straha, neusiljeno. serbezija - sloboda. servitug
- pravo upotrebe tuđe imovine u određene svrhe; pravo na ograničenje
vlasnika u korišćenju imovine. serdar (tur.) - zapovjednik, vojskovođa,
vrhovni komandant serežanin - (pl.). serežani - žandarm
u nekadašnjoj Vojnoj krajini; stražar, čuvar uopšte. sermija -
imovina, imetak; blago, stoka, marva uopšte. serdžada - prostirač,
ćilimče na kojem muslimani klanjaju namaz; služi i kao ukras u kućnom namještaju;
u obliku je pravougaonika. sikterisati - otjerati uz ljutnju
nekog od sebe sa riječju ikter! (napolje! gubi se! marš!), maršnuti, otjerati ga
na grub pačin. sinđelija - diploma ili gramata kojom je episkop
postavljao ili utvrđivao sveštenika na odrećenoj parohiji; patrijarška diploma
kojom se episkop postavljao ili utvrđivao na izvjesnoj eparhiji. sinekura
(lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav ozbiljan rad sindžir
- lanac. sopra - (u knjiž. jez.) sofra, trpeza,
sinija. stanarica - domaćica; stanarka; ptica koja nije selica. stojbina
- (pokr.) zavičaj, postojbina. struga - otvor,
prolaz na drvenoj ogradi oko kuće, njive, tora; takođe: ograćeno mjesto za ovce
na otvorenom prostoru, tor. strugarica - reduša kojoj je dužnost
da pomuze ovce u toru. subaša - nadzornik imanja, onaj koji
ubire aginske ili begovske prihode sa čitluka (feudalnog posjeda); ranije u Turskoj
carevini tako se zvao gradski nadzornik. sudanija - tobožnje
suđenje; kod Kočića: ruganje sudu i suđenju. sudišće - sudište,
sud, mjesto, prostorija gdje se sudi, gdje sud zasjeda. surgun -
progonstvo, izgnanstvo; kao pridjev: prognan, protjeran; gl. surgunisati
- protjerati, prognati; u značenju surgun upotrebljava se i imenica
surgunluk surutka - tečnost koja ostaje poslije sirenja
mlijeka. suturlija - provalija, ambis, ponor. suharija
- takođe i suvarija - konjanik; konjanik-vojnik, konjanik-žandarm. sčinjati,
ščinjati - nakanjivati se, oklijevati, kolebati se. T tabor
- logor, organizovan sastanak. takum - pribor,
servis, kompletna oprema; tuce nečega; onaj dio čnbuka koji se stavlja u usta. talambas
- naročita vrsta bubnja od tuča u obliku čanka ili duboke ćase sa razapetom
kožom obično jarećom. Riječ talambas često se odnosi i na bubanj uopšte. talahi
- dio molitve i zakletve kod muslimana: tako mi Boga! tapija
- javna isprava o vlasničkom pravu na nekretninu. tevabija
(tur.) - podanici, državljani; pristalice, pratnja; porodica tekija
- derviška zgrada, manastir, u kojoj se obavljaju derviški obredi. Svaka
tekija ima svoga starješinu, šejha (kaluđer). terkija - zavežljaj
opreme (kao što je kabanica) koji se kaiševima priveže za oblučje na zadnjoj strani
sedla; dio starije ženske narodne nošnje, ukrasni privjesak koji visi sa strane
o pojasu. teskera (tur.) - cedulja, list, pismo, pismena dozvola,
potvrda, isprava, svjedočanstvo teslaisati - zanositi se,
ponositi se, praviti se važan. testa - (pokr.) gesta, put. teferič
- izlet, veselje. tefter - bilježnica, registar,
protokol; računska knjiga; trgovačka knjiga dugovanja i potraživanja. timar
(tur.) - briga; feudalno dobro, imanje, posjed timor - kamenjar,
vrlet, golet, prebivalište orlova. timorina - predio, kraj
u kome ima timora, geol. visoki dio zemljine kore, planinski masiv, koji nastaje
spuštanjem okolnih dijelova duž rasjeda; mjesto puno visokih, strmih stijena, kamenjar,
krš. tkanica - otkan pojas (u raznim bojama i šarama); materijal
od grubo otkane vune (obično šarena); vrsta ženskog pojasa. trze -
(pokr.) jagnje koje se vrlo kasno ojagnjilo. tribun (lat.) - vođa
naroda, popularan narodni govornik trmka - kupasta košnica
od pruća, vrškara. trnapiti - rupiti iznenada, upasti, ući
u kuću. tubiti - tuviti, pamtiti, dobro držati u pameti. tugra
(tur.) - službeni monogram (na fermanu, na novcu) od sultanovog imena turkesati
- govoriti turski. tutunluk - cijev kroz koju prolazi
dim. tufek - puška, puškar. Ć Ćaba -
sveto mjesto. ćatib, takođe i ćatip - pisar, administrativni
službenik, činovnik. ćevšiti - takođe i ćefšiti -
voditi istragu, vršiti uviđaj; vršiti procjenu poljske štete. ćeif
- uživanje. ćemane - violina. ćepenak (tur.)
- vratanica od dućana ili radionice kojima se gornje krilo diže a donje spušta i
podboči, te se na njemu izlaže roba, a trgovac na njemu i sjedi ćerećli
- (prid.) od ćerećeta - vrsta domaćeg pamučnog platna koje je
protkano cijelom dužinom osnove svilenim žicama. Te žice mogu biti i pamučne,
ali drugačije nego li je osnova. Ćitab, takođe i ćitap -
knjiga; zakon; knjiga koja sadrži vjerska učenja i propise; Kuran; Biblija. ćićulajkan
- zvekan, vrnto, blento, neotesan čovjek. ćulić - ružica. ćurak
- muški kaput postavljen i opšiven krznom, bunda, kožuh, može biti dugi
ili kratki. ćurlik - takođe ćurlika - svirala,
frula; glas svirale; glas, cvrkut nekih ptnca (jarebica, ševa i sl.). ćurčina
- (pej.) veliki ćurak.
U uvano -
zacijelo, sigurno. uverčiti, uferčiti - zapaziti, uočiti. ugajretiti
- pomoći, zauzeti se. udut - (knjiž.) hudut -
međa, granica, područje. udutlema - carski (turski) akt
i ceremonije koje idu uz njega. ukabuliti - pristati na nešto,
usvojiti nešto. ukopacija - okupacija. ulček -
starinska mjera (za žito, brašno i sl.) različite veličine. umesti
- umiješati, umetnuti, usuti u nešto; upropastiti, upištiti umesti
se - istrijebiti se. umjeti, htjeti, znati. upatan,
-tna, -tno, - (pokr.) napaćen, namučen. uredovan,- vna,- vno -
koji se odnosi na ured, kancelarijski, služben, zvaničan. uriktati
- udesiti, namjestiti. učevina - (nar.) znanje,
nauka. fajda - korist, dobit. falanga (grč.)
- borbeni red teško naoružane pješadije, nekad, u zbijenoj formaciji, slično klinu farisej
(hebr.) - licemjer, prenemagalo; čovjek koji se pretvara felah (ar.)
- ratar fetva - pravno rješenje ili uputa data u obliku odgovora
kako da se riješi izvjesno šerijatsko pitanje. fiskus - državna
blagajna, državna imovina. fitmija - smutljivka; vragoljanka,
namiguša; od fitmija izvedeno i fitmiluk - smutnja, spletka, intriga. forinta
- novac u raznim zemljama razne vrijednosti; u bivšoj Austro-Ugarskoj:
srebrn novac od dvije krune, srebrna dvodinarka. fursat - zgoda,
prilika, zgodan čas kad niko ne može omesti da se što učini; samovolja kad se kome
pruži zgodna prilika. H
hazna - blagajna, riznica; blago, izvor
vode haznadar - čuzar riznice, blagajnik. hak (tur.)
- pravi; onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji; plata;
račun; vlasništvo. hamal (tur.) - nosač hanuma - gospođa. handžar
- dugi šiljasti nož, s oštricom s obadvije strane. Ponekad se tako naziva
i kratki krivi mač ili jatagan. harač - porez iz turskog perioda. has
- carsko imanje; dvorsko imanje. heler (njem. Heller)
- stoti dio krune, prema imenu njemačkog grada Halla gdje su ga najprije kovali;
danas stoti dio češke krune hesab - takođe i hesap
- račun, broj; procjena. hi(e)džra (ar.) - odlazak Muhameda
iz Meke u Medinu (g. 622. n. e.) ; to preseljenje smatraju muslimani jednim od najvažnijih
događaja u početnom stadijumu islama i od tog vremena računaju godine hršum
(knjiž.) ršum - povika, vikanje na nekoga, razbješnjenost, ljutnja.
C cajgnis
- svjedočanstvo, uvjerenje. cvancik - stari austrijski novac
od 20 krajcera. cesar - ćesar, car (najčešće o austrijskom
caru). civilj - (knjiž.) civil - građanstvo, građanski
stalež (za razliku od vojničkog); građanska nošnja: ići u civilu: ići u građanskom
odijelu. crijemuš(a) - biljka iz porodice ljiljana koja
se upotrebljava za začin i jelo, zovu je još srijemuž, srijemuža.
custodia honesta (lat.) - časni zatvor sa izvjesnim olakšanjima i ublaženjima Crna
kuća - zloglasni zatvor u Banjoj Luci za vrijeme Austro-ugarske i kasnije.
Č čado -
čedo, iz milošte. čador - šator. čakarast -
onaj koji je raznobojnih očiju. čalma - platno omotano
oko fesa ili koje druge slične kape, saruk, ahmedija. čalmaš -
čovjek koji nosi čalmu. čatati - čitati, obično molitve
u crkvi ili na slavi. četobaša - zapovijednik čete. čibuk
- cijev sa lulicom na jednom kraju koja služi za pušenje; obično je
čibuk dug, a ako je manji pa se može u džep staviti, onda se naziva čibučić. čivit
- modrilo (vrsta boje); indigo. čimbur - jelo od
jaja, pravi se tako što se jaja razbiju i prže na maslu ili kajmaku bez miješanja.
Ako se jaja pri prženju miješaju, dobije se kajgana. Čitluk-sahibija -
aga ili beg, gospodar, vlasnik čitluka (feudalnog posjeda). čovali
- (knjiž.) - čohali, čohan - izrađen, sašiven od čohe. čok
jaša padiša! - usklik u sultanovo zdravlje: da živi mnogo godina! Dž džandrljiv
- svadljiv, koji mnogo prigovara drugima. džemadbaša, džematbaša
- starješina jednog džemata, seoski starješina. dženem -
džehenem, pakao. dženet - džehenet, raj. džefe (tur.)
- svađa, galama džonjati - dugo čekati (obično pred nečijim
vratima). džube - džuba, odora, mantija muslimanskih vjerskih
službenika obično od crne čohe, zubun. džumrukčija, ćumrukčija -
carinik, trošarinac. šaban (tur.) - osmi mjesec muslimanske mjesečeve
godine šajcati - (pokr.) - šetati se. šaporenje -
šaputanje, šuškanje, gl. imenica od šaporiti - šaputati. šejtan
- đavo. šenluk - veselje, slavlje uz pucanje pušaka, gl. šenlučiti
- provoditi veselje, slaviti, veseliti se. šeretluk -
budalaština, šala. šerijat - muslimanski vjerozakon, islamski
propis; islam. šilježe - jagnje od godinu dana. škrljak
- šešir, klobuk; kod Kočića simbol tuđina (Švaba), škrljačina -
aug. i pejor. od škrljak - šeširčina. šovran -
vrsta novca. Šokac - naziv za katolike-ikavce i katolike
uopšte; pokrajinski: seljak, zemljoradnik; prost čovjek. šoca -
vrsta starinske vojničke puške. štuc - vrsta kratke puške,
karabin. šupirati (njem. Schub) - policijski protjerati (u
zavičajno mjesto) šuša - ovca, koza ili krava bez rogova;
(fig.) niko i ništa. ščedro - štedro, izdašno, darežljivo;
jako, obilato.
|