.  
.  
.  
.
PRAVOSLAVNA
SRPSKA 
 EPARHIJA
TEMIŠVARSKA
U RUMUNIJI
.
    
 matična str. 
 sadržaj
 istorija
 manastiri 
 crkve
 književnost 
 izložba
 veze
   pošta
.
 rumunski
 engleski
 
 
  
 .
.
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U RUMUNIJI
  
  

  

      
    Fenj
     

        Naziv mesta: Venj (varijanta: Fenj, zvanični naziv: Foeni) 
       Stanovništvo: 1175 stanovnika, od čega Srba 162 (13,79%) 
       Administrativni položaj: Selo, sedište istoimene opštine u Timiškoj županiji 
       Geografski položaj:  Mesto leži u Tamiškoj ravnici, 42 km jugo-zapadno od Temišvara, na kanaliziranoj deonici Tamišca neposredno pred njegovim ušćem u Tamiš. 
       Veze: Asfaltnim putem Venj je povezan sa Temišvarom. Na području Venja postoje dva granična prelaza (Foeni I i Foeni II), preko kojih se odvija malogranični promet sa Jugoslavijom. 
       Adresa crkve: 1942 Foeni, Judeţul Timiş, România 
       Hram crkve: Praznik Uspenja Presvete Bogorodice (Velika Gospojina) 
       Autori ikonostasa: Neidentifikovani 
       Tematski sadržaj ikonostasa: Na ikonostasu stolarske izrade stoje sledeće pojedinačne ikone: na carskim dverima - Blagovesti, Car David i Car Solomon, datirane 1730; na bočnim dverima - Sveti Georgije, odnosno Sveti Ilija, datirane 1860; prestone ikone - Vaskrsenje, Krštenje, Rođenje i Preobraženje Hristovo; centralna ikona - Sveta Trojica; pri vrhu - tematski sklop Raspeća. 
       Autor zidnog slikarstva: Nema zidnog slikarstva 
       Drugi poznati umetnici: Pojedinačne ikone potiču iz kičica  Georgija Ranite, Jelene Močonji i inih neidentifikovanih autora. 
       Kratak istorijat gradnje i obnove: Najraniji dokumenat o mestu potiče iz 1289, a sveštenik se pominje 1660. godine. Na mestu gde sada stoji piramida sa krstom bila je u starini crkva  zidana 1760-1770. godine. Po nacionalnoj podeli crkvene opštine crkva je ostavljena Srbima; Rumuni su sebi izgradili novu 1875, a Srbi 1887; pod kraj veka stara crkva još je postojala. Zanimljiva su dva podatka: stara zajednička crkva bila je posvećena Uspenju Bogorodice, a obe nove crkve zadržale su isti, zajednički hramovni praznik; obe nove crkve izgrađene su na zemljištu i uz pomoć plemićke porodice Popović-Močonji. 
       Sadašnje stanje crkvenog objekta: Zgrada je u dobrom stanju i sačuvala je svoj prvobitni oblik, koji po stilu gradnje ima više osobenosti. U lađu crkve, koja po razmerima, ukrasima i tavanici mnogo podseća na srednjovekovne salone, ulazi se preko impozantnog stepeništa, čime je, ustvari, u podzemlju rešen prostor za grobnicu; nad naosom se uzdižu dva tornja, nesrazmerno niska u odnosu na visinu zgrade do krova. 
       Značajne pokretne umetničke vrednosti i kulturno-istorijske znamenitosti: U crkvi se čuva zvono i krst za Časnu trapezu koje je poklonio Aleksandar Karađorđević, nekadašnji knez Srbije. Crkvene knjige su uglavnom iz XVIII i XIX veka. 
       Pri staroj crkvi postojala je grobnica plemićke porodice Popović-Močonji, vlasnika sela od 1781. godine. 
       Za srpsku crkvu zaslužna je naročito Srpkinja Laura udata Močonji, ćerka Petra Čarnojevića; ona je dala ozidati pod crkvom i grobnicu za sebe i supruga Andreja Močonjija (1812-1880), inače člana Rumunske akademije u Bukureštu. 
       Sveštenik: Mesto paroha je upražnjeno; parohiju opslužuje kao misionar protojerej Radenko Stojković, rođen u Požeženi 1940, završio Pravoslavnu Pravoslavnu srpsku bogoslovsku školu u Temišvaru 1959. i Bogoslovski fakultet Rumunske pravoslavne crkve u Sibinju 1966; rukopoložen je 1962; služio je u Požeženi 1962-1965, Rudni 1965-1978, Staroj Moldavi 1978-1979, pri Eparhijskoj kancelariji u Temišvaru kao crkveni inspektor 1979-1991, odnosno savetnik 1991-1993; od tada je u građanskoj službi i opslužuje Venj. 
       Ostale crkve u mestu: Pravoslavna rumunska crkva. 
     
     

              Autor: Stevan BUGARSKI
     
 
.  
.  
.  
 

    
 All contents copyright © 1999. All rights reserved.