Dobrodošli na srpski deo „Projekta Rastko“,
neprofitne mreže elektronskih biblioteka, stručnih ustanova i lokalnih zajednica posvećenih umetnostima, tradicijama i društvenim naukama.
U nedelju, 4. avgusta 2019. u Beogradu, nakon kratke bolesti iznenadno je preminuo tvorac besmrtnog Akanta — Radivoj Rade Bogičević, veliki srpski stripar, animator, ilustrator, slikar i pisac. Sećanja Srećka Jovanovića na Radivoja Bogičevića (2007)
Fotomonografija „Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“
U Svečanoj sali Doma Vojske Srbije u četvrtak 24. novembra
2016. godine sa početkom u 13 časova biće održana promocija fotomonografije
„Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj / Suffering of
the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia“.
U istorijsko-dokumentarnoj knjizi prezentovani su iscrpni podaci o stradanju srpskih
crkava, sveštenstva i srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Knjiga donosi
biografije i podatke o stradanju 227 srpskih sveštenika, od koji su većina ubijeni
u svojim domovima, u crkvama ili u gospićkim i jasenovačkim logorima. Opisani
su i načini umorstva pojedinih sveštenika i brojni primeri brutalnog zatiranja
svešteničkih porodica.
Fotomonografiju u izdanju izdavačkog društva „Svet knjige“ na promociji će
predstaviti:episkop pakračko-slavonski mr Jovan (Ćulibrk), akademik Ljubodrag
Dimić, dr Predrag J. Marković, Stevo Ćosović, urednik i Jovan Mirković, autor.
U programu učestvuje Svetlana Spajić, sakupljač, obrađivač i interpretator
tradicionalnih pesama.
12. novembar 2016: Preminuo prof. Đorđe Janković (1947-2016)
Upokojio se velikan slovenske arheologije i kulture
U Beogradu se 12. novembra 2016. upokojio prof. dr Đorđe Janković, arheolog,
rođen 1947. godine, jedan od najznačajnijih stručnjaka slovenske arheologije u svetu. Rukovodio je brojnim istraživanjima na prostoru bivše
Jugoslavije. Autor je članaka, rasprava i monografija o kasnoantičkoj i
srednjovekovnoj arheologiji Zapadnog Balkana, kao i poreklu Slovena i
Srba koja su od interesa za razjašnjavanje etnogenetskih procesa u Evropi.
Sahrana velikana slovenske arheologije i kulture biće u četvrtak, 17. novembra, na Novom groblju, u Beogradu. Opelo će biti služeno u ruskoj Iverskoj kapeli, s početkom u 14:30 časova, a sahrana u 15:00.
Erotoslavija : preobraženja Erosa u slovenskim književnostima
U knjizi Erotoslavija slavista Dejan Ajdačić tumači preobraženja ljubavi i erotike u slovenskim književnostima.
Vrstan poznavalac slovenskih književnosti ukazuje na umetničke, istorijske i antropološke činioce u delima o ljubavi različitih epoha – od priča i pesama usmene tradicije, stihova renesansnih pesnika, proze i poezije 19. i 20. veka, do tekstova kod nas malo poznatih savremenih autora.
Pristupom koji prekoračuje granice žanrova i poetika, Ajdačić se usredsređuje na svet osećanja, motive zavođenja, stida, preljube i bluda, uzdržavanja u ljubavi, infantilizma i juvenilizacije, osvetljava fantazmatske opise ljubavi i tela budućnosti u radovima o naučnoj fantastici, te predstave o Drugome u ljubavi.
Autor čitaoce uvlači u svoja promišljanja, navodi ih na ponovno čitanje razmatranih dela, a istraživače književnosti i kultura na njihova nova istraživanja.
„Novi Albatros“, Beograd, 2013, ISBN 978-86-6081-110-5
Projekat Rastko vas poziva na predstavljanje novih knjiga izdavačke kuće SlovoSlavia:
Per Jakobsen, „Južnoslovenske teme“ i „U čast Pera Jakobsena“. Zbornik radova
Učestvuju: Predrag Palavestra, Jovan Delić, Dejan Ajdačić, Persida Lazarević Di Đakomo i Per Jakobsen
[Muzički program: „Divertimento n. 1“ V. A. Mocarta, izvodi gudački trio]
Utorak, 4. maj 2010. godine, 12:00 časova Kulturni centar Beograda, Galerija Artget Trg Republike 5/I, Beograd
Uspeh srpske enciklopedistike
Vikipedija na srpskom objavila stohiljaditi članak
20. novembra, u 8 časova i 8 minuta, Vikipedija na srpskom jeziku dobila
je svoj stohiljaditi članak. Jubilarni članak je o Paklenim ostrvima
(Paklinskim ostrvima), arhipelagu kod Hvara sa šesnaest ostrva, a njegov
autor urednik koji doprinosi Vikipediji pod pseudonimom XZ.
Ovim povodom, Vikimedija Srbije organizuje konferenciju za štampu u Domu omladine Beograda u četvrtak, 26. novembra, sa početkom u 13 časova, na
kojoj će medijima predstaviti ovaj događaj.
Vikipedija na srpskom jeziku je trenutno 29. Vikipedija po broju članaka
i najveća na bilo kom južnoslovenskom jeziku, kao i najveća
enciklopedija na srpskom jeziku uopšte. Vikipedija na srpskom jeziku ima
preko 240.000 poseta dnevno, što je čini sedmim najposećenijim sajtom u
Srbiji. Do sto hiljada članaka, što po količini teksta odgovara korpusu
od četrdeset odštampanih enciklopedijskih tomova, stigla je zahvaljujući
šestogodišnjem radu više hiljada svojih urednika.
Elektronska biblioteka „Istorija medicine“ je neprofitni poduhvat, slobodnog pristupa za sve čitaoce a namenjena je obrazovanju najšire publike.
Želja nam je da javnosti pružimo monografije, članke, prikaze, izvore o velikim ličnostima, požrtvovanju i herojstvu, društvenom i kulturnom napretku, zabludama, načinima na koji je medicina branila i podizala narode, države i čovečanstvo.
Da osvetlimo društvenu i kulturnu istoriju i kroz prizmu lekara i lekarstva....
"Pred nama je, dakle, prva studija iz ove oblasti kod nas, koja će nesumnjivo na najbolji način predstaviti našu nauku stručnoj javnosti u svetu..." — Branka Milosavljević, Vesnik vojnog muzeja
"Delo koje predstavlja prekretnicu u proučavanju mačeva sa naših prostora i izvodi ih na svetsku scenu u velikom stilu..." — Vuk Obradović, Nacionalna asocijacija za oružje Srbije
Mreža elektronskih biblioteka, stručnih ustanova i lokalnih zajednica
posvećenih umetnostima, tradicijima i društvenim naukama
Poduhvat je počeo sa javnim radom septembra 1997.