Projekat Rastko / Projekti Rastko - Skadar / Shkoder  
Biblioteka slovena u Albaniji i albansko-slovenskih kulturnih veza

Autori
Jezik
Folklor
Istorija
Umetnost
Prevodi
O Albaniji
Bibliografija
Linkovi
 

Projekat Rastko Skadar: Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji

Blagoje V. Markovi�

Vraka i Vra�ani

Izvor: "Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji" - Zbornik radova sa me�unarodnog nau�nog skupa odr�anog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godine

Uzdr�ano se osje�am jer sam prvi put pred ovakvim nau�nim skupom iako sam sara�ivao sa zainteresovanim nau�nicima, �itao i domorodac 1911. godi�ta iz drevnoga sela Ra� u Vraki. Kroz izlaganje poku�a�u da ispravljam izvjesne gre�ke u nauci o Vraki koliko sam zapazio da je na licu mjesta drugoja�e po doma�em gledanju. Spomenu�u nadzemne kulturne ostatke koji su manje ili nimalo pomenuti neuo�ljivi strancu i doma�em izvanjcu. Doda�u nekoliko karakteristi�kih topovima, izraza i pojava iz davne i vrlo promjenljive etni�ke i politi�ko-upravne anarhi�ne pro�losti okoline Skadra gdje spadaju Vraka i Vra�ani, konzervirani u leksici Vra�ana �to sobom mogu da kazuju i odre�uju etape i vrijeme nastajanja.

Rije� je o stanju u Vraki do 1933. godine.

Vpaka

Prema novim izvorima na�e istorijske nauke prostor Vrake je ju�ni dio prostrane �upe Kupjelnik, na tokovima teku�ice "Vraka", velike bujice "Banu�a velja" ("Benu�") i niz Skadarsko jezero, izdvojen u "novu �upu" pod upravom Saganeca Vojislavljevi�a u XI vijeku, i, svakojako prostranija nego li je to Vraka 1933. g. bila. Sredi�te nove �upe bila je "�upska crkva" sv. Jovan ra�ki (u Malisora "ki�a ra�it") sa selima u ru�evinama, odnosno, sada, u raspoznavanju sela: Ra� i Kule. Obzirom da se po sv. Jovanu ra�kom i Ra�u ju�nije preko teku�ice "Vraka" nastavljaju toponimi: Ra� Mali u strani (malisorski "Ra�i vogelj"), Ra�ke livade, Ra�ki ublovi u tim livadama mo�varne potoline bijele ilova�e, �iroki, neozidani, neduboki u koje vri podzemna voda, nije utvr�eno gdje je �upi bila me�a na toj strani i koliko se je po �toju, tuda, u pravcu sela: Drago�, Boksa ona protezala ka Drivostu. �upska Crkva sv. Jovana ra�kog prvi puta se pominje 1166. u kancelariji episkopa Maja, u Kotoru, prilikom osve�enja nekih oltara sv. Tripuna. Prisustvovali su arhimandriti sv. Jovana ra�kog, Mihailo, i sv. Sr�a i Vaha na Bojani, Petar, obojica odbili titulisanje "abbas" i prihva�eno njihovo izvorno gr�ko-�izmati�ko titulisanje: arhimandrit.[1]

Nova �upa je latinskim rastegnutim tekstom ubicirana uzdu� obala teku�ice Vraka naziva "Barezi", [2] u daljem "Barici",[3] �to u slovenskom jeste "Barice". Niz vode koje smo pomenuli i dnom kad tokovi presu�e, gledao sam, zadr�avalo se je mno�tvo prirodnih bara i, "�ivo oko Ambo" u koritu Stare Vrake nalik na "oka" u Skadarskom jezeru, ali nije ispitivano je li "Ambo" istog nivoa, i, vje�ta�kih "loukava" kako se one imenuju u De�anskim hrisovuljama predjela s. Ku�evo i Kupjelnik, u katunarskom zvane "brak-a", rje�e, "lom-a". Kao domorodac pamtim 5-6 tih vje�ta�kih lokava poimeni�no, polo�ajima poljem izme�u Ra�a i Gromira "Veljeg-novog" i ka s. Omara - velike, nalik na izvrnutu malisorsku kapu "pustinja�u", za napajanje krupne stoke su�nim letom. - U Leksici starih Vra�ana nema jedinice "bara", ve� je redovno: lokva. - Tvr�e b vla�ko-katunarskog prije�lo je u mek�e za izgovor v. Od "braka" postalo je "vraka", odnosno naziv teku�ice i nalegli prostor gdje je imalo vje�ta�nih lokava i rukavaca obalom Skadarskog jezera. Niz tok teku�ice Vrake, u atarima sela Kule i Starih Bori�, koji nale�u, imalo je toponima za njive: "Vrake", "Vrakice". Kroz promjene, mje�avine, nestalo je staro "Barice" i prije�lo u "Vraka". Neki prelaznici sa tog podru�ja jo� od polovine 14. vijeka prenose naziv "Vraka" prije pomena da to mo�e da bude "polovina Rakaa" ili "Vurakha", epizodi�ne pojave i tako is�ezle. Posjedanjem tla Vrake predjela, od polovine 18. vijeka "Vra�ani" su rasprostrli izmijenjen stari pojam predeoni "Barice" i prihvatili "Vraka" i sebe nazvali "Vra�ani". Za zamjenu b u v nalazimo potvrdu u Hotima: "vrak presje"[4], prevedeno "lokva krvi", a jezi�ki bi pravilnije bilo da je "lokva sje�e".

Poznato �krivani�evo "Polovina Rakaa" ne opojmljuje ni selo ni predeo "Vraka"; tamo se u vi�e krupnih nau�nika pominje velika crkva na Rioli - sv. Vra�i, Vra�evi. "Rake", darovnica sv. Nikoli na Vranjini je potez �emovskog polja od Matagu�a ka "Nikolj crkvi" usred toga polja. Pojam "Vurakha", polatinjeno "Vraka" prenijeli su Hoti ili pribjegli stanovnici sa �ireg podru�ja, predeono se sabili spremni da se isele u doba seoba Srba. Sli�no okupljanje se desilo u Grilju, sada najbli�em selu vra�kom ka Jezeru u procesu iseljavanja Vra�ana 1933. Na mjesta iseljenih Griljana pri�li su desetak domova Krstovi�a izni�e Skadra, Drignjata, 1 dom iz Ra�a spremni da se iz datog polazi�ta krenu na sjever, no zastali iz nekih varljivosti nabolje, a poslije 1948. nije se smjelo. Primje�ujemo da su Hoti izra�eno imali uticaja na pomen "vraka-Vraka" iako je op�ti utisak da se taj pojam pomjerao - "�etao" datim prostorom, novodo�li Vra�ani ga zatekli, primijenili - sigurno je da ga nijesu donijeli iz starevine.

Vraka toponim odavno se pominje u staroj Crnoj Gori oblikom "Fraka", a stanovni�tvo "Fra�ani". Tako je Nikola I Petrovi� me�e u usta Stanka Crnojevi�a: "Eto mi vojska ide od Frake"[5]. Vraku pominje Vuk "60 ku�a" i Cviji� "1000 du�a". Gdje je Vraka ozna�ena "selo" pogre�no je, jep je �ine �est sela: Ra�, Kule, Stari Bori� vezirov, Mladi Bori� muktarov, Grilj i Omara i tri zaseoka: Kotrobudan, Turajlija i Begove ku�e (Kranjske). Na malom prostoru, ondje, sela nijesu kao velikoravni�arska, ve� mala. Po mleta�kom katastru 1416.1 ku�a i poreska glava je selo. Vra�ka stara sela su zbijenog tipa raspore�ena obodom, osim, kasniji, Mladi Bori� rastegnuto. Iz tjeskobe ravnog prostora sudbonosno za smje�taj i odbranu u odnosu na kamenjarsku pasivnost okolo. Jo� od katastra 1416., bez promjene do 1933. pominju se sela: Ra� i Kule[6] u vi�e izvora sva sela po Vraki se nabrajaju Jastrebov [7]; dr �or�ije-�oko Pejovi� "�est sela Vrake"[8]; sami Vra�ani u dvije molbenice "Gospodaru" u Cetinju[9], u Memorandumu Crne Gore 1919. u �enevi[10] i zaredom u �tampi odskoro.

U odbrani srpskih kulturnih spomenika, ostataka srednjeg vijeka svuda oko Skadra od latinskih prisvajanja, po pravilu svega od slovenskog zna�enja, Ivan Jastrebov nam je ostavio poimeni�no mno�tvo podataka o selima Vrake i o Vra�anima u Glasnicima i Spomen-knjigama izdanja SUD (SANU) bez kojih mi bi, danas, jako oskudijevali oslonom na strane istra�iva�e koji, �esto, nijesu sasvim pouzdani kad su emisari Venecije i "Propaganda fide" rade�i sistematski da uni�te "�izmati�ke" tragove sve dok nijesu doveli fa�isti�ku Italiju i zvonjavom svih latinskih crkava u Skadru tri dana ogla�avali okupaciju Albanije 1939. i stvorili "Veliku Albaniju". Valjda je separatistima jasno, da je slu�ajno Italija pobijedila u drugom svjetskom ratu i Jugoslavija pred rat 1941. prihvatila ponudu razmjene �iptara za Slovence [11], danas bi imali balkansku Libiju i nestale sve marionetske tvorevine s isto�ne obale Jadrana. Oko sela po Vraki ostalo je mnogo razvalina nepoznatog porijekla, "talijanskog" pravopisa toponimije okolo. To se o�ituje kod Stojana Novakovi�a, "Selo"[12]: s. 98, 111, 112, 136, 143. s jedne strane, a sa druge ni �uveni nau�nik Henri Bari� nije mogao da raspozna veliko selo, koje je tra�io, koje je odjednom imalo deset sve�tenika, a nije mislio na postojani Kupjelnik[13]. Mi, pak, mislimo da je to selo jedino moglo da bude oko sv. Jovana ra�kog atarima sela Ra�a i Pula oko kojih je i po broju i po vrsti ostalo najvi�e spomeni�kih ostataka: zidina, zaraslih ku�nih temelja, zemljanih humki "glavica", grobalja na nekoliko mjesta, starodrevnih stabala drve�a. Na jednom od velikih mlinarskih brestova atara sela Kule Crnogorci su 1912. postavili osmatra�nicu pogleda na �tojski front i ka Skadru.[14] O gustini naseljenosti polo�aju �irem smislu, u starih Vra�ana zabilje�io sam predanje: "Ot staroga Gromira ("Gromir ke�") preko Ra�a i sv. Jovana do Dri�ta (Drivast) mogla je ma�ka s ku�e na ku�u da mine a da zemlju ne takne".

Poku�aj J. Erdeljanovi�a da posredno obradi Vraku (i Skadar?) preko studenta Sava Filipova Vu�kovi�a iz Skadra, nije uspio niti je u SANU na�eno izvje�taja.[15] Nije uspio ni neposredni poku�aj An. Jovi�evi�a da na licu mjesta prou�i Vraku, 1923., jer mu prefekt novonastale dr�ave Albanije nije dozvolio da iz Skadra za�e u Vraku. Zabilje�io je samo da Vraka ima "130 ku�a". [16] Ta prilika ne mo�e da se nadomjesti, po�to je Jovi�evi� radio pod rukovodstvom J. Cviji�a i predstavnika SANU.

Persida Tomi�, iz Beograda, iz svoje monografije "Vraka i Vra�ani" objavila je separat "Vra�ani" 1971.[17] Tekst je nau�nog nivoa i, korisno bi bilo da objavi cio rukopis. Po na�oj ocjeni u separatu ima propusta, valjda zbog manjka kaziva�a ili nije dolazila u Vraku, kao: da ku�u "�ardak" u Vraki imaju samo Martinovi�i, a imalo ih je �est, da su svi Vra�ani znali da govore arbana�ki jezik, da su sela bila razbijenog tipa, Re�etari da su "starinci" u Vraki, a nijesu ve� nekoliko drugih. Diskutabilno je da li se Vraka kao predio pominjala prije XIX vijeka, �emu �e, mo�da unijeti vi�e jasnosti neki izvori koji do sada nijesu kori��eni. Dosta navedenog do 1933. bilo je drugoja�e ili djelimi�no. Samo na mapi kod Tomi�eve na�ao sam ispravno da se tok Vrake ne du�i uzbrdo tokom bujice Banu�a velja, ve� je kako jeste u prirodi, jep Vraka izbija iz vrela "Pelk" na nulta ta�ki strana-ravnica i, tu je razdvojena u dvije Vrake: "Stara" i "Mlada" za natapanje ba�tina "podvodnica" i dva mlina sela Kule i, opet Mlada skrenuta u staro korito. Ima vijesti da je Mlada Vraka produ�ena za natapanje naleglog tla. Predla�emo da se gre�ka za�eta u EJ I o toku teku�ice Vrake ne nastavlja u nauci ubudu�e. Navedena gre�ka je dovela do druge gre�ke - sv. Jovan je lociran lijevo Vrake, a desno je nje i podalje. Novost donosi mapa u separatu "Vra�ani". Arnautsko selo "Ra� Mali" - toponim, spu�ten je na mjesto vra�koga Ra�a, te, sada, drevni Ra� se naziva "Ra�i vogelj". Po nekim vijestima na� Ra� je sru�en i planiran iznova, a sv. Jovan "Crkvina", slu�i u druge svrhe.

Zbunjuju dva pozivanja na katastar 1614., po Bolici, a prilika je da ne mogu da se slo�e, isklju�uju se. Novakovi�u je nedostajao Ljubi�ev popis varo�i Skadra kada je Vraka i�la sa njim, "Selo",[18] a koristila ga je P. Tomi� od Skadra na sjever.[19] Tomi�: "U Skadarskom kotaru, u to vreme, bilo je 12 sela od kojih je 7 bilo u ravnici na putu prema Podgorici. U to vreme, prema Bolici, sva su sela arbana�ka i katolici". - Ovo je uop�teno jep nedostaju imena sela kojih je mnogo ravnicom od Skadra na sjever do katoli�kih Kastrata i Hota. Me�utim, istim polo�ajem ka Kopliku, Bolica ka�e da je narod "de rito serbiano". Nije logi�no da se katolicizam masovnije �iri na domaku turskoga Skadra, ve� islam i, nije lako bilo da se tu propagira kao u nepristupa�noj visokoj Malesiji od strane unijatskih popova, kod Turaka prikazani kao "doktori" a u br�ana "popovi sa bradom" i, tobo�e, ne priznaju papu. Iako oni varaju negdje mitom, negdje zaostalo��u ljudi, pa, opet, preobra�enje zapinje. Jedan visoki latinski prelat "prijateljski" se �alio pravoslavnom sve�teniku u Skadru i uglavnom prvaku �uru Popovi�u da ne mo�e "svoje" Br�ane da odvikne od tri prsta i krste se �akom. Jastrebov dalje kazuje da jo� 1880. iz Koplika dolaze 4 pravoslavna doma u crkvu u Vraki, da Kopli�ani u raspri na sudu u Skadru �iji su sv. Jovan ra�ki i sv. Petka griljska, svjedo�e 1857. da je sv. Jovan bio i njihova crkva dok nijesu prije�li u islam, a ne latinski.[20]

U imenima stare�ina sela po Vraki 1614. opa�a se zala�enje islamske homonimije, kao, "Vuko Sula". Srpsko "Vuk-o" u Arbanasa je "Ujk". U polisu stanovni�tva i katolika u Albaniji, Jovan Tomi� za Grilj kazuje "kaze kristijane 24 sa 210 osoba" 1703., neprecizno kojeg su hri��anskog obreda, ali izri�ito gdje su katolici stvarno: "Gruemira 1 dom katolika sa 9 �lanova".[21] (Da! To su Keri�i kojih je do 1933. nastalo 4-5 domova, B. M.). Doskora �ivi starci iz susjednog Ra�a pri�ali su mi da povremeno u Gromir dolazi latinski pop, ra�iri ponjavu na ledini umjesto u ku�i i, �ita, a oni drugih obrednosti se �ude ne znaju�i da je to vid propagiranja i da njih kojega privu�e i prevede. Gromir je 1933. bio veliko selo sa preko 100 domova.

Lazar Roganovi�, iz Titograda, privatno je objavio knjigu u dva dijela, od kojih prvi pod naslovom "Pod suncem tu�eg neba (Vraka i Vra�ani)". Ne izgleda da je postupio po ocjeni pregleda�a Svetozara Pileti�a, knji�evnika, pa i nema �to da se prida. Ipak, Vra�ani su se ra�ali, �ivjeli i umirali pod suncem rodnog neba vjekovima. Roganovi� je uporno isklju�iv da niko prije njega nije pisao o Vra�anima.

Vraka predio bila je nepristupa�na od stvaranja nove dr�ave Albanije, posebno od rezolucije 1948., nije postojao nikakav pretekst da znati�eljnik zapo�ne obradu Vrake i nije imala domoroda�nih kadrova obu�enih za takav rad. Mo�e da se zaklju�i da je Vraka i dalje ostala neobra�ena naseljski cjelovito, no samo geografski opojmljena: "Vraka kod Skadra". Vraka je ravna; ima jedno rebro sredinom Ra�kog polja pravca c-j sa kojega se odli�no zapa�a spu�tanje tla, navodno tektonsko spu�tanje u nauci i-z, ka Jezeru i sv. Jovanu ra�kom. Do 1933. nije katastarski mjerena, ve� "ralo" za njivu i polje, i "kosa" za livadu. Grubo ra�unato povr�ina Vrake je oko 70-80-90 km2.

Otkada se Vraka kao predio mo�e da pominje ostavljamo procjeni stru�njaka pomene u Spomenicima u Kotoru od polovine 14. vijeka i dalje, koji u nauci nijesu kori��eni do sada - nave��emo ih kasnije u ovom prilogu.

Vra�ani

Nikada od pojave Slovena u 7. vijeku prema Skadru nije bilo bez slovenskih pripadnika, trajno nastanjenih ili prolaze�ih do danas na tlu Vrake. Figurativno re�eno, kroz sve vrijeme do rastura ve�eg dijela Vra�ana 1933/4., slovenski pripadnici su se uzinom niz Skadarsko jezero, naseljima od Kamenice i Vrakom, kretali kao �ipka kroz pu��anu cijev kad se ona �isti i obratno i, konversno. Kratkotrajan vakuum je mogao da se zbije tokom i iza dvije velike seobe Srba zahvatanjem i oblasti Skadra 17. i 18. vijeka s pojavom malisorskih Riolaca u opu��enom Ra�u na istoku i zbijanja ostataka u "Vuranha" na zapadu, kako to slikovito opisuje St. Novakovi� obra�uju�i katastar 1416.: "narod je pre�ao na drugu stranu". Ni u doba seoba tlo Vrake nije bilo bez slovenskih ostataka srpske etni�nosti, staroga obreda, svje�e prevjerenih za biolo�ko odr�anje sa �uvanjem tradicije (badnjak, slavska svije�a), predanja. To prenose prelaznici sa tla Vrake, "Starovra�ani" od polovine 14. v., obi�no u prezimenu mjesto poticanja. Proces zbijanja - "prela�enja na drugu stranu" - ponovio se je rasturanjem Vra�ana prvo iz Vrake 1933., zatim iz naselja u Metohiji �ezdesetih godina XX v., kroz sredine u Srbiji, kao: Pe�, Barajevo, Kragujevac, �itave kolonije: "Vraka-Vra�anin-Vra�ani", u svoj okolini Titograda gdje Vra�ana ima mnogo, te Gori�ane u Zeti narod ve� naziva "Mala Vraka".

U po�etnoj fazi dola�enja ka Skadru, Sloveni su potisnuli Romane u gradi�e isto�no Skadra, mije�ali se sa njima sa me�uuticajima, opkolili Skadar �upama: Gorska, Kupjelnik, Krajina-Prapratna, Oblik, smjestili prestonicu u njemu od kneza Vi�eslava korjeni�ske struje do Du�anova dvorca na Drimu nemanji�ke kosovske struje "la corte de lo imperador",[23] nastanili prostrane plodne ravnice ni�e Skadra: "Za-drimu", "Za-bojanu", "Velipolje" latinski "Uilipoja", srpsko-arbana�ki "Filipoj-a", ukupnog naziva: srpski "Podskadar", arbana�ki "Non�koder", latinski "Subskutari". Po analogiji u tu kategoriju bi stavili i "Tropoju" slovenskog stanovni�tva [24] po "poja"-tri polja. Me�utim, od prevlasti Mle�i�a Skadrom iza Srba, kroz pronijarstvo, Mle�i�i su dovodili Br�ane: Hote, �krelje i druge na mjesta iseljenih Slovena i nepokornih prevjeravanju koriste�i ih vojni�ki i bezdu�nim oporezom, te se slovenski elemenat iseljavao prisilno. Slovenske migracije pod Turcima bile su masovnije, grublje i du�e su trajale. Za turskim osvajanjima su se kretali narodnosni elementi s juga, od Epira i ju�ne Albanije, bez etni�kog raspoznavanja: Vlasi, Kucovlasi, Goge, Aromuni, Arvanitovlasi, Serboarvanitobulgari, ve� kako ih ko naziva, pretvorni u vjeri jeziku, naciji, zainteresovani trgova�kim profitom i zanatima svi albanizirani s ruke turske, bad�ibozuk za borbu protiv "kaur-a", "�kie" uspostavljaju�i politi�ku granicu dr�avnu dokle su Turci osvajali prema Crnoj Gori, iz ravnice u kamen.[25]

Dugo su Mle�i�i na sebi svojstven na�in, i Turci, zava�ali i jedne s drugima tukli domoroda�ke etni�nosti i, vladali. Tako su primijenili i Italijani u drugom svjetskom ratu preko pridobijenih fa�ista Albanaca parolom "Grande Albanija". Pou�na je trajno pri�a jednog skadarskog Albanca o pijesku i vodi. Pijesak su domoroci Albanci i Crnogorci, a "plima" su okupatorske vojske koje kao voda splinu a "pijesak" ostaje. Sli�na je druga istina: s obije strane granicom Albanije ne zna se koliko je krvi jedne etni�nosti u krvi one druge, pa i dubljim klinovima.

Po�etkom 15. vijeka prvi puta se pojavljuju "arbana�ki nukleusi": "Malisor" u Gri�i sjeverno od Vrake, "Skiptar" u Drivostu i "Miridit" ka Matu. U tom "kutu" vjekovima su se "trli Rumuni, Sloveni i Arbanasi sa simbiozama: etni�kim, jezi�kim i vjerskim" [26] - dodajmo na srpskoj osnovi. Rumuni su se pretopili u Malisore i Srbe, ili se iselili preko Starog Vlaha ka s-i Srbije ostavljaju�i toponimije, da istaknemo "Ursula" u Lev�u-Belica, te, prema legendi i Bukure�t dolazi od albanizma: "bukur on�t" - lijep je bio neki �obanin ov�ar. Vlaho-Malisori su se dr�ali planine, a Sloveni ravnice. Oni to iskazuju: "Srbima su dati pu�ka i ralo, a nama le�a i mazga". Sloveni i Arbanasi su nastavili te i danas �ive u susjedstvu, ili izmije�ano.

Iz govorne simbioze i "trenja" sa Romanima, kasnije i sa Albancima, u Vra�ana su sa�uvane dvije stare brojalice u igrama mlade�i, do deset: jedunija, dudunija, trilija, �egrlija, pegan, �egan, sekman, dukman, divuljilji, du�man, sa Arbanasima: lji�i�ilji, papalji�i, o mrka�a (smokva), petrova�a, june (jun mjesec), �kune (beri), bi�bi� (pentranje po granama), kati�, njeto mere (ovu uzmi - zrela), njeto i� (ovu ostavi - zelena). Ove igre su igrali dva i vi�e igra�a stavljaju�i tri prsta na koleno jednoga igra�a. Na kojem bude "du�man" i "njeto i�" on se podvije. Ko ostane najzadnji s prstom na kolenu, taj �muri, a drugi ga igra� "�troka" u �elo dok ne pogodi kojim je to prstom, pa igra nanovo. U mje�avini govora prihvatamo kao slovensko-arbana�ku slo�enicu "Brdanjolt", gdje je "njolt-njaljt" visoko (B. M.) ili ka Baru, gdje su katunari pasu�i stoku za sobom ostavljali izraza: "Mala i velja �kurta" (�kurt - kratak), potoci u Ravnju atara Dobre Vode-Pe�urice. Analogno, u istom periodu vremena, jezi�kim obrtima, spontano bez pismena, mislimo, oblikovalo se je od "Barice-vrak-a" predeono naziv Vraka.

Vraka, naj�ira sa �tojom sjeverno Skadra, ima i odigrala je polo�aj prohodi�ta. Otuda je mnogo ru�evina oko sela u njoj i, istovremeno mnogo nadzemnih kulturnih ostataka: zemljanih gomila, masovnih grobalja nepoznate pripadnosti, prastarih drevadi, podivljale loze plotovima od nekada�njih vinograda od kojih su toponimi "vinogradine" srednjeg vijeka i sli�no, "loznica" uzdignutih uz krupno drve�e. Mo�da �emo se ponoviti: na jednom od grandioznih brestova, zasje�ene krune, bila je crnogorska osmatra�nica ka Skadru. Preko tla Vrake prohujali su Mongoli 1242., pregonili se kralj De�anski i sin Du�an i dosta drugih zala. Tim polo�ajima odstupili su kraljevi Crne Gore i Srbije s ve�inom srpske vojske i, izgra�ena �elezni�ka pruga �irokog kolosjeka za Skadar.

Mistovi� je postao "Misto",[27] a knji�evnik Milo� �oka Nikoli� je "Mi�eni". Tim akrostihom: Mi-�e-Ni po�to je prethodno "�oko" postao "�er�" nosilac je diskretno sa�uvao svoje porijeklo. "Mi�eni" je bitoljac, zavr�io je bogosloviju, u prelaznom periodu nastave sa s-h na arbana�ki u Vraki bio je kra�e vrijeme u�itelj kao bilingvista i kao pravoslavca narod prihvati.

Od skadarskih Bulatovi�-Popovi�a sa�uvan je znameniti Arhiv Popovi�a. Njega je zapo�eo Aleksa �urov (Skadar: 1819-1904.), nastavio sin Jeremija-�oko (Skadar: 1850-1932.). Jeremija A. Popovi� je u narodnoj skup�tini predratne Jugoslavije ogla�en za nacionalnog radnika. Nad odrom na groblju Brdanjolta govorio je jugoslovenski konsul u Skadru, Milivoje Mili�i�: "Zanjihao se stari hrast pod teretom bremena...". Poslednji od ovih Popovi�a bio je Risto Jeremijin (Skadar: 1891-1975. Beograd), penzionisani starosni jugoslovenski konsul u Solunu. N�ime se ugasila ta plemenita srpska loza. Nije imao poroda. Arhiv je negdje u Beogradu ili Cetinju. Od poslednjeg dr�aoca, naslednika po �enskoj liniji, po�iv�eg Mom�ila P. �o�a iz Beograda, �uo sam da se za Arhiv interesovala Patrijar�ija u Beogradu. �or�e-pa�a (Skadar 1842-1925. Dubrovnik), - Od Berovi�a isti�emo: akademika SANU i jedno vrijeme Titovog li�nog ljekara, Radivoja Berovi�a i narodnu vidaricu Janicu Berovi� u Skadru, glasovitu.

Ko je od Crnogoraca proputio ni�e Skadra tonuo je u asimilaciju, ili u Turskoj nestajao etni�ki. - Nije toga iseljavanja bilo �to malo ili kratkotrajno, ve� rijeke pojedinaca, grupa, kako kad i neprekidno. Istorik dr �. Pejovi� iznosi da se samo u jednom slu�aju "u Turskoj skadarsku dr�avu", 1817. steklo oko "3000" crnogorske �eljadi i buljukom prodavani kao stoka, ili 1888. 13 domova pro�lo za Anadoliju, pa se iz te grupe izdvojio 1 dom Brajovi�a sa 7 �eljadi i nastanio u Vraki [28] - da, i jeste Brajovi� iz Bjelopavli�a, u Grilju, od kojih je do 1933. nastalo 6 d. Brajovi�-Radi�i�a. To je bio vrlo zakasnjeli dolaznik u Vraku. Ivan Jastrebov na pomenutom sudu u Skadru dokumentuje: "Porta tra�i preko Ismail-pa�e skadarskoga, 1857. da se za dug Carigradske patrijar�ije isplati od pravoslavnih ku�a (doskoro se ra�unalo da ih je tamo dve hiljade) iz Zadrime patrija�iska mirija",[29] a 1880. je zabilje�io ni�e Skadra svega: u Gorici 4 pravoslavna doma, u Trun�ima 6, u Brdici 3, u Drignjatu 8 domova.

Na tlu Vrake je na�en "Zbornik popa Dragolja" iz 14. vijeka, sada u Biblioteci Srbije u Beogradu, rodio se veliki srpski slikar Kosta M. Mili�evi�, otvorena je �kola sedamdesetih godina, pedeset godina Vra�ani su pretposlednji sloj Crnogoraca iz masa koje su se zbog zavada i gladi kretale ka Skadru i dalje, pa se, poneko, pojedina�no zadr�avao na �iv�iluke po Vraki. U vremenu od prve polovine 18. do polovine 19. vijeka posjeli su svu Vraku. Dolazili su zadr�avaju�i se po Zeti, preko releja Kamenica u Ra� i iz Ra�a po ostaloj Vraki, a manje preko Bojane u Podskadar: Brdicu, Goricu, Trun�e, Drignjat. Kroz Vranu su se zadr�avali, kasnije ugledni Skadrani: Berovi�i, Vu�kovi�i, Vu�ini�i, Stani�i, Kadi�i, od kojih je gdjeno ostavio �estica na svoje ime, kao "Mnjin Vu�ini�a na Viji sue�on", "Zabelj", "Uba �epa Stani�a"... Crnogorci u Skadru okupljali su se oko srpsko-pravoslavne crkveno-�kolske op�tine kojom su predvodili �uveni Bulatovi�i-Popovi�i davno iz Rovaca, od kojih je bio vojvoda Vuksan iz pjesme tri su�nja u tamnici pa�e skadarskoga. Oni su u Skadru bili nasledni sve�tenici. Ko se zadr�ao u Skadru i Vraki o�uvao se je etni�ki uz podr�ku Crne Gore od polovine 19. vijeka (Vaclik), ruskih konsula stalno. Najugledniji Popovi�i, Berovi�i, Gligo Vulev Perovi� bili su tuma�i "terzomani" kod konsula velesila evropskih: Rusije, Engleske, Francuske, Ugarske i �to�ta �tetnoga za sunarodnike predupre�ivali, jer se Skadar po prisustvu konsula, stepenom njihova odlu�ivanja, mi�ljenja, nazivao "Mali Carigrad". U crkveno-�kolskom smislu podr�avala je i Mitropolija iz Prizrena, kasnije i arhimandrit i vikarni episkop u Skadru, Viktor Mihailovi� iz Pipera. Od 1918. �kole u Skadru i Vraki iz polo�aja crnogorske zagrani�ne prije�le su u manjinske jugoslovenske sa zasebnim nadzorni�tvom (Haralampije Andri�) bogato izdr�avane, a djeca iz Skadra i Vrake slata na dalje �kolovanje u bogoslovsko-gimnazijskom internatu u Bitolju. To su bili tzv. "Bitoljci" - djeca ni�ih slojeva dru�tva, me�u kojima je bilo mnogo "ortodoksa" uzdu� cijele Albanije do Podgradeca. Sinovi visokih feudalaca, osim Rima i Bukure�ta �kolovali su se i u Beogradu u tzv. "Arbana�kom internatu" (u kojemu sam probavio 15 dana, ali nijesam bio primljen i vidio bogatstvo i rasko� o jug. dr�avnom tro�ku). To se naziva�e: "vi�i dr�avni interesi". Studenti te klase su postajali ministri i na drugim visokim polo�ajima i, svi izreda, protivnici Jugoslavije. Znatno se napredovalo u manjinskim pravima ste�enim pod Turskom i, kad je izgledalo najbolje, ugaslo je sve odjednom prevla��u fa�isti�ke Italije u Albaniji, albaniziran je sav javni �ivot na�e manjine: �kole, crkva, protjerivani su prvaci iz Vrake sa sve�tenikom u logore po donjoj Albaniji sa tu�om ljudi, cijepanjem crnogorskih kapa i izvje�avanjem po bagremima kod �and. stanice na "Han-Vraka". Zabranjen je maternji jezik da se �aputalo �ak i u ku�i, izmijenjena prezimena. Tokom tridesetih godina XX v. albanizirane su dru�tvene kulturne i sportske organizacije u Skadru, me�u ostalim prezimena trojice narodnih heroja Albanije i jednog knji�evnika, �aka srpske �kole skadarske: Kadi� je postao "Kadija", Ku�evi� je postao "Ku�i", prije svake svjetovne �kole na selu u �irokoj okolini Skadra, pa 1909. postala crnogorska zagrani�na i poslat u�itelj Aleksandar-Leno Bojovi� iz Bu�a kod Ivangrada rodom. Jo� 1850. ugovorom srpsko pravoslavne crkveno-�kolske op�tine u Skadru sa u�iteljem �urom Aleksi�em, data je mogu�nost da on upisuje i djecu "�to nijesu Skadrani, od Vrake, Gorice, Bara i Podgorice i do 15 djece katoli�ke."[30]

Tokom velikih seoba Srba i, od skadarske oblasti, Vraka se narodnosno svela u slovenskom smislu, kao Ra� u kojem se nastani�e nekoliko malisorskih Riolaca. Ostatak Slovena se sabio u "Vurakha" spremni da krenu na sjever, zadr�avaju�i imenom sela predioni pojam ili su to "Vurakha" zasnovali Hoti i zajedno nestali od povodnje ili nailaskom prvih Vra�ana. I susjedni Grilj je u tom vremenu svje�e prazan, �to svjedo�e prvi doseljenici u njega, �ur�evi�i. Prostom analogijom sli�an proces se ponovio iseljavanjem Vra�ana 1933.: opet se Ra� ispraznio i iz njega u Grilj po�ao 1 preostali dom, a iz Drignjata pri�lo desetak ku�a Krstovi�a, te Grilj postao kao neko sabirali�te, po na�em mi�ljenju ba� kao �to je to mogla "Vurakha" skoro dvijestotine godina ranije.

Osim pomenutih razaranja mongolskih 1242. i osveta oca kralja St. De�anskog sinu, razorna pusto�enja nanijeli su Turci svojim napredovanjima prema Skadru bore�i se sa Mle�i�ima, Skenderbegom od Kroje, Crnojevi�ima, �estoko ru�e�i, plja�kaju�i, pale�i. Tako su poru�ili mali Danj, spalili Lje� i oplja�kali mleta�ki kraj oko Skadra, gdje je, nesumnjivo spadala Vraka. "Beglerbeg Anadolije osvoji Drivost i uni�ti potpuno njegovo stanovni�tvo �ime se ugasi istorija ovoga srednjevekovnog grada", a rumelijski Begler-beg "opusti sve okolo Drivosta i �tojsko polje".[31] Turski vojni pokreti zaobilaze�i tvrdi Skadar i ljuti na branioce domoroce zauze�e �abljak Crnojevi�a pa, u povratku uze�e Skadar od Mle�i�a te pade Zeta njime krajem XV vijeka. U nastavku razvila se je feudalna anarhija, bezvla��e; prvi vra�ki dolaznici pri�aju da Malisor ubija na putu, u �obanstvu i sli�no �ovjeka da proba mo�e li mu pu�ta da probije ko�uh na ne�ijim le�ima, po danu ubijaju �ovjeka na spavanju u hladu podalje od ku�e - ba� se desilo u Ra�u, nailazile prelazne bolesti, kuga, razorni zemljotresi i druge neda�e.

Brojni prelaznici sa tla Vrake prenose u nova stani�ta �ist naziv kraja, sela svog poticanja od prve polovine 14. v. do na�ih dana ili mogu da budu iz povezane okoline sa njom. Drugo je to je li zapisivano ime mjesta izvornim govorom ili jezikom tu�e sredine, pa se �ita izmijenjeno, osobito glas i znak c kad je u pitanju italijanski pravopis, koji i nema neki glas s-h govora, ili mo�e biti �tamparska gre�ka. U EJ, uz jedinicu "Kosta Mili�evi�", npr. stoji da je on ro�en u "Vrace" kada je oblik "Vraka" bio postojan. Me�u dio izvora koji nijesu kori��eni u pisanju o Vraki posebno su oni koje donosi Risto Kovijani� i, ujedno su najraniji, u svojim djelima: "Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima (XIV-XVI)". U knjizi 1 zapo�inje imenom "Marin Mihailov Vlakijen... iz poznate porodice Vrakjen", 1335. i "Grgur Grila" 1589. mo�da porijeklom Ze�anin, iz Vrake. U registru knjige su nare�ani mnogi "Vrakjeni", njih devetorica, a 1754. Stefan Vrakjen, kojega je istakla i "Politika": "Da li znate?", 12. maja 1967. Beograd. U knjizi II, u registru se pominju "Vrakjeni" 6-7 puta. - Gdje je Arbanas, nazna�eno je, kao "Arbanas Nikola" II 164, 187, 221, "Pear" 233.22 O�igledno pomeni "Vrakjen", "Grila" podsje�aju na Vraku predio i Grilj selo u Vraki, i prethode pomenima: "Rakaa...", "Vuranha", "Santa Auracio". - Andrija Jovi�evi� u crnogorskoj Krajini kazuje: "Vra�aj", "Ra�aj", dabome albanizirano do popisa 33.

- Danilo Vuja�i�, penzioner iz Bara, ina�e rodom iz Crmnice, kazuje rodoslovom od "Vuja Pepeljavoga" da je prastarinom od Hota, u Vraku i iz Vrake u Podgor u Crmnici, 1546.

- Jedni bjegunci iz Vrake od krvne osvete prije "Carskog umira" 1905., u Baru su "Vra�anin-Vra�ani", kao Panto i brat mu Bla�o Radinovi�i, dok jedan crnogorski musliman u Starom Baru nosi prezime "Vraka". Od prelaznika Vra�ana ka Baru ostajalo je ro�aka po Krajini: Popovi�i, �inovi�i i jo� koje prezime, svi su prevjerili ali sa�uvali -i� u prezimenu.

- Be�i�i. - Be�i�i su sa �eva, od Ozra, ro�aci vra�kih �orovi�a[34] (i �unjevi�a, B. M.). Be�i�i se kre�u od "Be�i�" u Velestovu u Gluhi Do u Crmnici gdje ostavi�e crkvu Sv. Petka, pa Zetom ka Skadru i, otuda zasnova�e selo Be�i�i u Pa�trovi�ima. Preostali u Vraki prozva�e se "Jo�kovi�i", pa zbog pogibije dva brata, na prevari, majka sa djecom izbjegne u Bar, u kojemu ih danas ima 5 domova prezimenom Mrgudovi�i. Vi�e tih Be�i�a je, ranije, prije�lo u Zetu i jako se razmno�ili u starom prezimenu "Be�i�i" u Balabanima. Jedni su kao izbjeglice iz Metohije 1941. �ivjeli u izbjegli�kom logoru u Baru, pet brata, pa se naselili u Vojvodini 1945. Svi rodovi Be�i�a slave, kad slave, sv. Arhangela Mihaila. Pronosi se da u Vraki ima jo� 1 dom, �unjevi�i, iz roda Be�i�i.

- "Bar�e i Vra�e, dvije potpuno nove nahije predjela Jele�, 1469." uzimamo jer jako podsje�aju oblikom na Bori�, s. u Vraki i na Vraku i �to su zajedno, mo�da izbjegli tokom ratovanja oko Skadra pred pad Zete. Doseljenika sli�nog naziva, ni pojedina�no ni zajedno s druge strane nijesam na�ao.[35]

- "Kulize" - prema nau�nim izvorima su s isto�ne strane Skadra. Op�ti nadimak im je po "kulo", prljavom i nedoli�nom u romanskom, mislim predjela Drivosta ka Vraki. Tim polo�ajima odavna je popularna ku�a "kula", mo�da jo� od Grka, kojih je 1933. imalo nekoliko, a dr�aoci ka Drago�u i Boksli nazivahu se "Kulad�i". ("Kulat e Boksit" - "Pol. svet", br. 192, Beograd, avgust 1989, karta, s. 36). Eto u Vraki i danas selo Kule, a ku�a "kula" nema. Jedno vrijeme selo se zvalo "Juki�a Kule". Mislimo, da uz nastajanje "Kulize" treba uzeti da je i od ku�e "kula", �ak i sa predno��u. Po predanju starih Vra�ana kad je despot Stefan Lazarevi� napustio Drivost i prevario Mle�i�e daje Drivostu do�lo srpsko poja�anje, okretom potkova za 180� po mokroj zemlji, odstupio je mirno sa mnogo naroda preko Duka�ina. Bi�e to "Kulize" ponamje�tani u Belici i ka Kopaoniku. Dabome, presjelice su do�li iz krajeva relativno iskvarenih roman�tinom, razli�ite no�nje, obi�aja, u prirodniju, neizve�ta�enju sredinu, ljudi sasvim druge kulture: "internaciones perversas posita".[36] Slu�e�i kao u�itelj u selu �antarovac kod Jagodine (Svetozarevo) u Belici, 1935-1938., moj upravitelj Ljuba Simi� i nekoliko domova Risti�a imahu nadimak "Kuliza". - Nije li iz te struje selo "Skadar" kod Ose�ine valjevskog kraja?

- Dobrilovi�i i Petranovi�i. Sem pomenutih prezimena starinom iz Vrake prema R. Kovijani�u, an. Jovi�evi�u, D. Vuja�i�u i drugih, izdvajam Dobrilovi�e i Petranovi�e koji iznose da su "iz Vrake prije trista godina",[37] a to je doba srpskih seoba. Dobrilovi�i su rod iz Pive, ro�aci Toda i Stojana Dobrilovi�a-�upi�a, "Zmaja od No�aja" u Ma�vi. Tri brata Dobrilovi�a nastanili su se u Gluhom Dolu u Crmnici. Razmno�ili su se u podbratstva: �u�teri, �etkovi�i, a Luki�i i Popovi�i su se odselili u Srbiju po�to su, navodno, prethodno olovom zalili grobove svojih umrlih. U �etkovi�a je akademski slikar Veli�a Lekovi� na�ao i za Zavi�ajni muzej u Baru otkupio Molitvenik na crkvenoslovenskom, sa zapisom: "Mitar Milov Dobrilovi�, iz Gluhog Dola, u Crmnici, pisa 1745-1747. u Mlecima molitvenik". - Petranovi�i su razgranato bratstvo u zaseoku Boljevi�a, Zabes, u Crmnici. Me�u njima je 1 dom Popovi�a davno iz Vrake. Mnogi od ovih rodova danas �ive po Baru.

- �uri�i�i, sada u Baru i Lje�anskoj nahiji su od tri brata iseljeni iz Vrake.

Ve�inu ovih prelaznika od Vrake, starijih i mla�ih, kao pred Vra�ane na�ih Vra�ana od polovine 18. vijeka nazvao sam "Starovrani".

(Prema Danilu Perovi�u-Tunguzu, po kazivanju Stefana Luka�evi�a iz Podgorice, dinasti�kog prijatelja kralja Petra I, ima vijesti da su i preci Kara�or�evi prebivali u Vraki prije prelaska u Matagu�e i dalje [38]).

Tokom i iza seobe Srba plodno i pitomo tlo Vrake je zakorovilo i gdje su se mogli na�i Malisori, kao ono Riolci u Ra�u, 3-5 d. 1703-1708. Begovat se razmno�avao, dobrim dijelom je siroma�io diobama pa ja�i kupovao imovinu pauperizovanih. Malisori su bili slabi zemljoradnici a dobri sto�ari i koristili ispa�u, a Bu�atlijama trebalo �ito i duvan. S druge strane dobrodo�li su im bili gladni Crnogorci za �iv�ijanje. Zato su age, da zadr�e nove �iv�ije, na primjer u Ra�u, ispodizali nove tvrde ku�e "erevije", 4-5, jednoli�ne, pode�ene za 2-4 porodice, bez prozora iz straha ubistva "na zdraku"; vi�elica je ulazila samo vratima i "sun�aricom" na krovu. Tano je Ra� poslu�io jakim bratstvima od releja Kamenica "pravo u Ra�", kao: Popovi�i, Martinovi�i, Seni�i i iz Ra�a kupovali poljane i zapu�tene njive te prelazili "na svoje" po Donjoj Vraki. Aga je davao stoke napolice dok se zapati svoja, veresije �ita, �ak i novca za kupovinu svinja samo da se �iv�ija zadr�i i, ina�e �titio kod turske vlasti u Skadru i ne idu u nizame. Aga je od �ita uzimao tre�e zrno, od duvana polovinu ali se duvan krao, od silne ispa�e i zate�enog vo�a, smokava, ni�ta, osim ko ho�e, a �inilo se, jagnje u dar o �ur�evdanu i crvena jaja o Uskrsu, �emu su se radovala djeca i bule po�to su Bu�atlije pri�ali u domu da poti�u od St. Crnojevi�a, ni od ispa�e "skadarskih livada" po�to se podigne sijeno ma�inski vezano u "dengove". Svako vra�ko selo imalo je svoj dio polja na ispa�i zajedni�koj samo odnosnog sela.

Oglasili su se dobri uslovi za �iv�ijanje, prazna namje��a. Jedan ustaljeni �iv�ija privla�io je drugoga do�ljaka, aga od Podgorice i Spu�a agi u Skadru preporu�ivao, iznalazio bezdomnika po Zeti. Za oko sto godina �est sela Vrake i dva-tri zaseoka posjedo�e Crnogorci bez ikakve tu�ice napunili je "ka oko" da zakasnjeli pojedinac nema gdje ve� zabataljenim krajem i uz pomo� Vra�ana. Vrijedni Vra�ani, �eljni ravnice, razradili su zapu�teno, iskr�ili dra�u, trn, sitnogoricu "pro�mu". Ulegnu�ima, zvane "�olje" debele crnice i brazdama nekada�nje njive, opa�alo se je pod bujnom paprati da se ne vidi �ovjek na konju, svjedo�a�e o nekada�njoj gustoj nastanjenosti atarima sela Ra� i Kule. Bilo je poku�aja da se kr�e i "�olje", ali onda�njim radnim sredstvima samo ljudskom snagom nije uspijevalo jer se paprat svake godine obnavlja da prekrije i ugu�i usjev. No paprat je kori��ena kosidbom za prostirku stoci i dobijano od nje dobro obilato �ubre, op�ivane su staje gdje nedostaja�e ra�ana slama i "barina" iz lugova pokraj Jezera. Pamtim u Ra�u, dobrovoljca iz Amerike balkanskog rata, Bo�a �o�a kome su Ra�ani ustupili po komadi� aga�ke zemlje kad je izjavio da bi kod njih �ivio, sagradili mu tvrdu pojatu za stan u dvori�tu Marka Rackovi�a, pa je ostalo: "�iv�ija u �iv�ija". Agi je bilo svejedno ko radi, samo da dobije odgovaraju�u tre�inu. Dosta rano su age prestale da popravljaju �iv�ijske ku�e i podi�u nove, no �iv�ija sam da mu ku�a ne "pritisne �eljad". Plasti�nu sliku stanja po Vraki prenose Vra�ani iz prvih godina doseljenja. Jedan �ur�evi�, za kojeg se misli da je prvi stalno ostao u Vraki, u Grilju, a mo�da je jo� prije njega jedan Martinovi� od Jovana Martinova iz prvoga braka dospio u Vraku, u Stari Bori�, uselio se u praznu ku�u punu poku�stva i ambare pune klasova u oboru, a u selu nije imalo �ive du�e. Nije utvr�eno je li selo Grilj prazno od pomora, no prije �e biti seoba. Dabome, 5 d. �ur�evi�a (ranije Stanovi�i iz Ku�a) �ivjeli su bogato stalno na svome do 1933. Martinovi�i iz Ra�a, grane od Batri�a Martina Bajice, "prva tri rala poljane kupili su u Cigana" u Mladom Bori�u "Muktarovom". Pri�a se da je jedan Seni� kopaju�i temelj za novu ku�u u Ml. Bori�u, koji se naseljavao, da iz Ra�a tamo prije�e, "na�ao �up para" i zabogatio, te 6 d. Seni�a do 1933. �ivjeli na svome i bogato. Od njih je ostalo �estica u Ra�u i dr�avini: Kr� Galji�anski Seni�a - �uma, kamen, livada, Pale galji�anske - �umica sa zaraslim temeljima ku�a. Nema tragova je li ko stru�no ispitivao na�eni novac, koji je mogao da bude od Grka, Rimljana ili kojeg mla�eg sloja. Begovat se isprodavao osim rijetko, a Bu�atlije su, u �etiri najglavnije grane dr�ali Ra� u �etiri dijela: njivu, polje, �umu i nijesu ga rasprodavali zbog apsolutne pogodnosti za �ivot, osim ono Seni�ima, �uvaju�i ga da za nevolju poslu�i kome bude potreba da izi�e na selo i sam radi zemlju, kao i jeste u�inio �azim beg dvadesetih godina XX v. pa mu se �aljivi Ra�ani rugali: "A, bek �azim, da vidi� kako je orati i kopati!"Tako do socijalizacije u Albaniji, iza revolucije i �azim krio u Ra�u ro�aka Sulj�o bega pa obojicu pogubila nova vlast.

U starih Vra�ana "jednom svezanu paru" doma�in je vadio samo za kupovinu zemlje. �tedjeli su oni od prodaje duvana, sira, masla, vune, jaganjaca i postaralih ovaca iz stada od 50-300 i vi�e grla, od zarade "u svijet" - po Carigradu, Americi po nekoliko bra�e, kao: Kavari�i, Martinovi�i, Pelevi�i i drugi, a age pohlepni za srebro i zlato. Trajno u Skadru nije prolazio papirni novac osim u menja�nici kod "seksera", ni za augarske okupacije 1916-1918. Za Skadar je va�ilo: "Potonujo ot zlata", pa ga izvezla Italija u svoje banke pla�e�i bogata�e - "tud�are" pojavom komunizma te, najzad, ostali bez zlata, �iv�iluka i bez glava, mnogi.

Prete�an broj bratstava u Vraki bili su iz okoline Cetinja. Imalo je Pipera - Ba�anovi�i, Bjelopavli�a - Brajovi�i i Pelevi�i, iz Ku�a - �ur�evi�i, Zlati�ani, kosovskih starinaca - Popovi�i od Koplika i Lambuli�i od Gri�e do Vukovaca u Zeti, Maji�i od Majina, Dambari�a - Popovi�a prastarinom od Kastrata; najstariji su bili �o�i, te je Vraka nazivana "Mala Crna Gora". Pod Turskom Vraka je bila u sastavu skadarske op�tine pod upravom seoskih prvaka kmetova, "kne�eva" "kod�oba�a", prostonarodne samouprave, pod glavnim kmetom "suba�luk". Upam�en je suba�a Tomo Kavari�, koji je �ivio 115 godina (Vraka: 1816-1921), znao je turski jezik iz pe�albe u Carigradu, u�estvovao u krimskom ratu 1852. Ima nazivanja u Kavari�a da su Toma kao starca-pamti�u ispitivali "neki tu�i lju�i", mislimo �uflaj, Taloci, Nop�e. Pod Turskom Vraka je ostvarila osnovna manjinska prava: svevra�ku sabornu crkvu 1869., �kolu ali je pod Zogisti�kom Albanijom sve albanizirano odjednom i, od tada do danas, 1989., pored svih promjena u Albaniji, u �koli u Vraki nema ni jedan �as nastave na s-h govoru, �to prete�ko pada Vra�anima uo�avaju�i neravnopravnost sa �iptarima u Crnoj Gori-Jugoslaviji, jer su i tamo, oni, ljudi kao �iptari ovamo. - Tokom vremena Vraka je izrastala, pored Skadra, u drugo svje�e etni�ko sredi�te na toj strani i uzdanica ne samo Crnogorcima Podskadra do Kamenice, nego i na�ih Skadrana gdje je albanizacija lak�e nagrizala gradsku nego seosku sredinu. Zato su fa�isti napali i genocidno rasturili Vraku kao takvu i prvu �istu slovensku naseobinu u zavo�enju "novog poretka" na Balkanu. No koliko je Vraka polo�ajno istaknuta, a Vra�ani vrijedni i da joj zagube trag, svjedo�i njeno ogla�enje za ugledno zadru�no dobro (ustvari radni logor) za izvo�enje stranih gostiju, velikodostojnika, kao �u En Laja iz Kine s prijetnjom da Vra�ani u jednoj ruci dr�e pu�ku prema Jugoslaviji, a u drugoj motiku i slu�aju Tiranu,[39] i lovi�te. Po Vraki su lovili E. Hod�a i M. �ehu, i ni�i ako je smio, uz li�no obezbje�enje nekih Vra�ana u slu�bi, dok i oni nijesu emigrirali preko Jugoslavije u Ameriku (dva brata Cekli�i).

Po na�em domoroda�kom poznavanju do 1933. dopunjeno anketom iseljenih u Jugoslaviji, 1962. i njihovih kazivanja za preostale u Vraki, broj domova po bratstvima u selima Vrake je 1933. bio:

- Selo Ra�: Roganovi�i 5 d., Bjelanovi�-Markovi�i 2 d., Krstovi�i 2 d., Uskokovi�i 2 d., Rackovi�i 1 d., Krkoti�i 1 d., Malisora 2 d. Ukupno vra�kih Ra�ana 13 domova. - Svi se iselili.

- Selo Kule: Re�etari 6 d., Ba�anovi�i 3 d., Milogori�i 1 d., Malisori 1 dom. - Ukupno vra�kih Kulana 11 domova. - Svi se iselili.

- Selo Stari Bori�: Martinovi�i 3 d., Zlati�ani 4 d., �ari�i 2 d., Maji�i 1 d., Vuk�evi�i-Vesni�i 2 d., �abanovi�i 2 d., Stajki�i 3 d., Sekuli�i 3 d., Ajkovi�i 4 d., Konti�i 2 d. - Ukupno 26 domova vra�kih Starobori�ana. - Iselili se 7 domova.

Selo Mladi Bori�: Seni�i 6 d., Mrenovi�i 5 d., Ba�anovi�i 3 d., Krstovi�i 1 d., Pelevi�i 12 d., Martinovi�i 9 d., Matanovi�i-Vujovi�i 14 d., Mikuli�i 9 d., Pejovi�i 1 d., Popovi�i Dambari�i 1 d. Ukupno vra�kih Mladobori�ana 61 dom. - Iselilo se 57 domova.

- Kotrobudan - zaseok: Kavari�i 2 d., Ajkovi�i 3 d., �o�i 1 dom. Ukupno vra�kih Notrobu�anana 6 domova. - Iselili se 2 d. Navarila.

- Selo Grilj: �ur�evi�i 5 d., Popovi�i 4 d., �inovi�i 2 d., Banjevi�i 2 d., Peli�i�i 3 d., Radi�kovi�i 1 d., Lambuli�i 1 d., Brajovi�i 6 d., Zlati�ani 3 d., Camni�i 1 dom. Ukupno 28 domova. Iselilo se 20 domova (a pri�lo desetak domova Krstovi�a, van ov. popisa).

- Selo Omara: Cekli�i 4 d., Krakovi�i 5 d., Niki�i 2 d., Krstovi�i 3 d., Vu�i�i 2 d., Kra�kovi�i 2 d., Andrijevi�-Obrenovi�i 1 d., Ba�anovi�i 1 d., Milogori�i 3 d., Ma�ki�i 1 d., Markovi�i (Piperi) 1 d., Mar�onovi�i (katolici iz �estana) 2 doma. - Ukupno 27 domova. Iselili se 13 domova.

-Turajlija i Begove Kupe - zaseoci zapadno Omare imali su vra�kih pripadnika promjenljivog broja domova, bratstava, pa ih ne utvr�ujemo, prolaze�i.

Ukupno u Vraki 1 933. bilo je 183 doma. Iselilo se 131 dom, a ostalo 51 + 3 d. vra�kih prido�lica iza 1 933. Iseljeno osoba oko 900.

O iseljavanju Vra�ana protestno na vladu u Beogradu pisali su biv�i ministri Crne Gore Savo Vuleti�, dr Pero �. �o� i dr. u listu "Zeta". "Politika" iz Beograda je samo notirala iseljenje. Broj iseljenih porodica ili �eljadi u "Zeti" mo�e da bude uve�an radi izdavanja najskromnije pomo�i, ili i manji da se ne sla�e s ovim popisom, jep, poneko je pristizao �umom ili se sklonio kod ro�aka po Zeti i okolo Podgorice. - U �lanku "Vraka", dr �o� je iseljavanje Vra�ana nazvao: "Afera vra�ka", "ruglo obije susjedne zemlje" s pozivom vladi u Beogradu da krivce pozove na odgovornost.[40] Godine 1936. dr �o� je, po cijeni �ivota, obi�ao ro�ake u Skadru i Vraki i slikao se pred vratima crkve i �kole u Vraki. Oba snimka �uvam u slikovnici iz Vrake. Iseljenici iz Vrake zadr�ani su u onda�njoj Podgorici oko pola godine do dozvole da otpute u Pe�, gdje je kgr. kukuruza bio 2 gro�a a u Podgorici 2 dinara. U min. in. djela u Beogradu, kod Bogoljuba Jevti�a odr�an je sastanak svih �ivih crnogorskih konsula u Skadru do 1916. i Jugoslovenskih od 1918, e ne bi li se na�ao na�in me�udr�avni i Vra�ani vrate u Vraku, neuspje�no, jep su kupci imovine vra�ke odmah sudski prevodili u svoj posjed. U Beograd toga vremena je bila i jedna delegacija Vra�ana sa zahtjevom da svi prebjegli Vra�ani budu naseljeni najedno i, odbili da se nasele u Vojvodini zbog slabe vode.

Vra�ani su se �enili mladi i, srazmjerno brzo namno�avali. Vi�e se ra�alo mu�ke nego �enske djece pa je nedostajalo djevojaka za �enidbu. Zbog raznih vidova oprijateljenja me�u vra�kim bratstvima episkop iz Skadra, Viktor, smanjio je jedan stepen srodstva crkvenih pravila. Bogatiji su hitali da "objele�e" budu�u snahu �ekanjem svadbe i po tri godine samo da je Vra�anka. Siroma�niji, stariji udovci ili momak pod kakvom tjelesnom manom, �enili su se iz Zete i porod donosili napredniji. Preko dr�avne granice se prelazilo bez paso�a, samo se razgrne dra�a na drumu. Prvi porodi�ni paso� je izdan jednom Vra�aninu, na araku papira na francuskom i arbana�kom pismu 1922. Taj paso� sam fotokopirao. Razvod braka u Vra�ana je nepoznat. Vra�ani su prete�no �ivjeli u ve�im ku�nim zajednicama i �uvali je da ne u�e ljuta snaha i razdijeli je. Prate�i razmno�anje iseljenih Vra�ana, do 1962., od jednog iseljenog doma nastajali su 3-4. Analogno, od pedesetak ostalih domova u Vraki 1933. treba o�ekivati da ih ve� ima najmanje 200 domova. Nadamo se da je ve�ina u matici - Vraki.

- Muhad�erimi. - Muhad�erimi su rasni Crnogorci muslimani i najmla�i slovenski sloj koji je u velikom broju po�ao za povla�enjem Turske ka Skadru iza berlinskog kongresa 1878. Dijelom su nastanili zapu�teni �toj od Vrake prema Skadru - "ksolat e muhad�ervet",[41] a ve�ina se je pogubila kroz Skadar i ka Dra�u. Jako su ekonomski postradali iza bogatih imanja po Zeti i sli�no, pa se snalazili vrlo umje�no zanatima i preprodajama. Po Vraki bijahu ogla�eni kao "vrha�i" s konjima po guvnima. Nimalo se nijesu htjeli sa Malisorima, nije im pri srcu bila ni Albanija ni albanski jezik. Sa druge strane ubijali su se sa Vra�anima da je samim po�etkom XX v. to li�ilo na "malu istragu" sve do "carskog umira" 1905. kod pa�e u Skadru, pred stranim konsulima i trojevjerskim poglavarima, pa poslije ne. Postavljena je tzv. "unutra�nja granica" du� vode Vrake i posjednuta taborima nizama za tri godine. Vra�ani su to stanje nazivali dvostruka okupacija. Muhad�eri su nastojali da Turska preseli Vra�ane na napu�tena njihova imanja po Zeti i oni posjednu Vraku. Me�utim, njihova imovina ve� je bila izdijeljena crnogorskim ratnicima, odnosno, Bu�atlijama je Vraka s Vra�anima slu�ila kao "most" sa Cetinjem ako Skadar, u predvi�anju prilika, pripadne Crnoj Gori.

Neki poturice su na�li ro�aka iz starevine u Vraki, kao: Alunovi�i Mikuli�e, Rko�evi�i �ur�evi�e, ali kad se dva predjela biju, pucao je ro�ak na ro�aka prema vjerskoj pripadnosti. Ponekad je to ro�akanje slu�ilo za razgovore manjeg spora, ali nijedna zavada nije sre�ena kumstvom, pobratimstvom, kao �to je unutar Vra�ana i Vra�ana sa Malisorima. Za opstanak Vra�ana bilo je rizi�no da se jednovremeno brane od dvije ja�e strane, Malisora i Muhad�erima s ubistvima i me�usobnim. Dojadilo je to i "Gospodaru", pa je knjaz Nikola smirio odjednom u Vraki "24 glave i rane", s Malisorima je nastalo oprezno zati�je osim sa katoli�kim Keri�ima iz Gromira, i svom snagom se branili i odbranili od Muhad�erima. - Karakteristi�no je da se nijedan Muhad�er nije nastanio po Vraki iza raseljavanja 1933., kako su se ranije grabili, valjda su uvidjeli da umjesto Turske nastupa katoli�ka struja u Albaniji sa premo�u fa�isti�ke Italije. Ima pri�a iz Vrake da su �tojski Muhad�erimi branili ostatak Vra�ana za vrijeme okupacije od zloglasnog baliste Asan Jusufa: "to su na�a bra�a", zajedno sa barjaktarom iz Hota: "Di�i �u svu Malesiju u odbranu Vra�ana od tebe!" - U punom smislu Muhad�erimi su �ivjeli "na sebe". Govorili su �istim s-h jezikom staro podgori�kog dijalekta. Nosili su se "alaturko" s dubljim bijelim fesom, a �ene umotavale �arenim �ar�avima do peta s izra�enim podbratkom, a lice poluslobodno. Nedostatak me�usobnih �enidbi jako su popunjavali od Podgorice (Titograd), odr�avali veze sa ro�acima u Crnoj Gori, te oni i danas vi�e od drugih to �ine u datim uslovima za me�uposjete.

Na�i etnografi u svojim djelima popisali su mnoga bratstva iseljenih crnogorskih muslimana: J. Erdeljanovi�, An. Jovi�evi�, Pet. �obaji�, a �. Pejovi� kazuje da se samo iz Nik�i�a, do 1879. iselilo 283 doma.[42] Nedavno je L. Roganovi� kazao Jovanu Dujovi�u poimeni�no 43 iseljena bratstva, "... bilo je nekada 2345 muslimanskih porodica od �toja do Miridite srazmjerno po 5 �lanova", ali nema izvora.[43] Jedno vrijeme mojega djetinjstva u Ra�u �ivio je crnogorski musliman Tahir Ademovi� sa o�enjenim sinovima Zenjel i Bi�o, a pamtim i preprodavce iz Skadra, muhad�ere, Sadika i Ilju "jaj�are", krstati u ramenima kao grane iz debela trupa drveta, koji su po vra�kim selima, i u Ra�u, mijenjali za jaja �enske potrebe: "Olji �to, Vasojce?" - kop�ice, �in�uve, �erdanje, igle i konac u "�iljicama" za vez i �ivenje, sapun, ukosnice, "�ekme" (dugmad). Od prvih poturica Crnojevi�a prelazilo je mnogo njih ka Skadru do masa iza 1878., toliko, da ih po Albaniji niko, mislim, ne bi mogao da popi�e, posebno uz prinove mno�enja, u domovima to li u �eljadi. Smije�ne su vijesti 1989. da po popisu stanovni�tva u Albaniji ima samo "sto registrovanih Crnogoraca".[44]

Davnji toponimi i sl. u leksici Vra�ana. - Tu gra�u stavljam nabacano ili u pribli�nu hronologiju:

1. - Uba Kasara su tri ubla u starom "Gromir ke�", od kojih je samo jedan imao vode stalno i obilato za ljude i stoku. Malisori ih nazivahu mno�inom "Pusat e kasarit". Toponim podsje�a na knjeginju Kosaru kneza Vladimira iz Krajine. Po predanju, Kosara je "izvadila" i uba u Ra�u i kod Pre�iste krajinske. Blokovi tesanika za "kampanjelo" (zvonik) crkve u Vraki su od kamena s kraj ubla Kasara.

2. - Pergula je "pergola", dr�a� loze u Primorju crnogorskom. Ostao je toponim za njivu u �ijim je plotovima imalo mnogo podivljale loze s dosta krupnim zrnom gro��a. Podsje�a na ljudstvo iz Primorja koje je probivalo u manastiru sv. Jovan ra�ki.

3. - Suk Marona je pobr�e na atarskoj granici Ra�a i Gromira Novog u kojem je imalo mnogo drevnih stabala ko�tanje-ko�tanjar "Ka�njet". �obani su krali je�eva ko�tanja sa tih stabala i kupili kad se omoti rasprsnu. Podsje�a na mleta�ku upravu tim krajevima; u njih "maroni" je kesten, a "suk" je u arbana�kom brdo.

4. - Mljesec ot p�enice je"bo�ja brada"doprla u Vraku, izvorno iz Ukrajine, pa od Kikinde u Vojvodini. [45] Podsje�a na dolazak Slovena prema Skadru i dalje. U Vra�ana je "mjesec ot p�enice" obu�enih ramena klasjem i time se razlikuje od slikane "Bo�je brade", izvorne. Visio je iznad na�ava u domu moga oca u Ra�u. Gledao sam ga i u drugim domovima u koje sam dolazio djetetom, kao u uj�evini Martinovi�i.

5. - Pale, pomenuto uz Seni�e-Gali�ane, atara Ra�a, zarasla ku�i�ta sitnogoricom. Podsje�a na ne�iju paljevinu tim polo�ajem oko sv. Jovana ra�kog.

6. - Selite, atara Kula, u kojima je bilo staro groblje "gr�ko" pa iskr�eno za njive. Mo�da je u tom groblju bio sahranjen gr�ki vojskovo�a ranjen u bici kod Bara 1042., "la kroče de Kursilio" u nauci. Podsje�a na prisilno iseljavanje stanovni�tva paralelno sa "Pale".

7. - Jedunija, Dudunija... brojalica, pomenuta.

8. - Lji�ilji�i,... brojalica, pomenuta.

9. - Velji Put je nastavak imena "Velija cesta" doba vladavine Nemanji�a u Zeti; vodi sredinom Vrake od Skadra na sjever.

10. - Burk Bi�of su dva brda zapadno od Gromira, u ravnici kao odlijepljeni od kr�evite strane. Na ve�em se vi�ahu iz Ra�a crne zidine razvaline. "Burk" je u tursko-arbana�kom zatvor, a van Skadra nije bilo potrebe takve. Jedan poznati dijalektolog u pri�i, odmah mi je rekao da �e to biti "biskupov grad", po engleskom "bi�op". U nauci na�oj se zna da je latinski episkop Manuil iz Skadra, na nalog pape Pija II zabranio imenovanje Petra Slavjanina da upravlja iz sv. Jovana ra�kog, ve� da sjedi u gradu "Ptisti" ka Kopliku.[46] Ina�e, na�a nauka istorijska tra�i jo� jedan "grad" iz katunarskog perioda onuda. Nije li "Burk bi�of" "Ptista" i tra�eni grad?

11.- Kam Bijelji - usred Ra�kog polja nazivala se tako jedna rupa, ve�a. Mogao je tu da bude veliki kamen, okre�en, kao jedan me�nik razgrani�enja srpske despotovine i Venecije jer prirodnog biljega nije imalo okolo.

2. - Kam Marka Kraljevi�a i Sedlo Marka Kraljevi�a su predanja u Vra�ana. Kam je stupa iz sv. Jovana, tobo�e Marko bacao kamen sa vrha Maranaja i prvi dobacio u Ra�, drugi je "Kam bijeli", a tre�i u Jezero pa se ne vidi od vode. "Sedlo M. K." je presedlasta stijena na Suki Uskokovi�a iza koje su mladi zetovi ga�ali ni�an o Novoj godini.

13. - �tringa je dje�ja igra�ka samostrel. U svemu podsje�a imitacijom na srednjevjekovno srpsko naoru�anje te vrste. Zvonik-kula sv. Jovana imala je proreze na sve �etiri strane za odapinjanje samostrelom. �tringa je bila opasna igra�ka kad se u glavu strijele zabode igla opan�arica, pa se krilo od roditelja. �ta im "�avolja" djeca rade, otkrio je prasac zabodenom iglom u le�a dobjegao u ko�aricu. Imao sam �tringu �uvaju�i svinje.

14. - Grn�arski Put i Put Banu�om Veljom su bili dva puta jako prometni. Grn�arskim putom su se kretali razni Malisori od sela Grn�ar kopli�ke Podgore dijagonalno sredinom Vrake za Skadar. Utapao se u Velji put u �toju. - Put Banu�om veljom vodio je od �af bi�kaizi uvalom izme�u Maranaja i Paruna padinom gdje brijegom, gdje koritom - ljudska i konjska postopica, pored sv. Jovana na �toj kod "Kof�ela veljih" pa za Skadar. Njime se kretahu �alja, Puljti i usputni Malisori. - Stari put od Drivosta za Koplik, ina�e urbanizovan (�. Bo�kovi�), i�ao je pored sv. Jovana, kroz Ra� i Gromir, ali je bio isprekidan upotrebom cijele du�ine.

15. - Malj-Sor, Bok-Sor, Brega-Sor su tri vrste Malisora nazvani po reljefu: malj=planina, bok=rupa, breg=vode (Bojana). R. Kovijani� kazuje u Ku�i�tu tri bratstva vla�kog porijekla: Fradeli, Topali, Soraji; nema im pomena kasnije u kotorskim spomenicima[47], a to se poklapa sa pojavom "Malisor" u XV, prema �uflaju u Gri�i.

16. - Vuka�inov Grob, usamljen, bio je u ataru Ra�a ju�no atara Gromira, pravougaone osnove razmere 3 h 5 m pribli�no. Sav je bio od ve�ih i jednakih tesanika u oburdavanju kad se volovi o�e�u o njega, neutvr�ene visine strana i izgleda s gornje strane. Ni�ta se ne zna u narodu kad je i kojem "Vuka�inu" to bio mauzolej, a sigurno nije pripadao Vuka�inu Mrnjav�evi�u. Poljem oko njega se naziralo grobnog kamena uga�enog u ledinu, a u susjednom plotu njive po�irem, u gusti�u kupine i cera jo� dubljahu pro�elni kameni grobova. �ujalo se je tuda "vaktilje" postojala crkva - mo�da "S. Alesandro soto Balezo?"

17. - Velebrodi - veliki i plodni dio atara kraj Grilja sjevernozapadno ka Jezeru i u��u Riole. Mislim, Velebrodi�e, re�i mno�tvo brodica kojima se iskrcala vojska Crnojevi�a u pomo� Mle�i�ima za odbranu Skadra 1474. K. Jire�ek je doslovan: "... pomogao je Ivan Mle�i�ima na suhu, dok su, opet, njegovi ljudi na barkama preko Jezera do�li gradu u pomo�."[48] Ima staro predanje da je u Velebrodima bilo neko groblje, da su se sudarile dvije vojske i bilo pazari�te. Ako je postojalo i primitivno pristani�te za �unove i sli�no, sve je poplavilo Jezero. Jezero ve� dopire do sela Grilja koje je znatno dalje od "Vurakha" tu i "Sartri" tuda.

18. - Cucka i Tarata�ka su igre vra�kih mladi�a i �obana. Jakim �tapovima sa glavom na donjem kraju se tjerao okrugao kamen "cucka" u ve�u rupu "kotljan". Oboje podsje�a na hokej na travi. Stari Vizantici su, prema izvorima, to igrali sa konja, naziva "cikanion", a igra�i "kereziontes".

19. - Pustopoj-a je naziv u oba jezika tu za Pusto polje ka Kopliku, sastava kao �emovsko polje. Tamo je i Suvi potok, u arb. "Proni that".

20. - Stari Bori� Vezirov, selo i cio atar "Vezirovo-Vezirovina", podsje�a na "carski has" pod upravom St. Crnojevi�a[49] Vrakom i �ire, sa prate�im nazivima: Pa�in mlin, Pa�inasuka, Vezirovo polje...

21. - Meraje - polje i njive atara Mladi Bori�, zna�enja "carsko dobro", u nastavku Vezirovog polja: Meraje Pelevi�a, Martinovi�a...

22. - Makine i Pamuke su nazivi njiva atara Ra�a u dva sinora, mislimo podsje�aju na poku�aje Mahmut pa�e Bu�atlije da trguje sa Be�om, uvozi kakvu ma�inu za poljoprivredu i sije pamuk. Bilo je poku�aja i u mojem djetinjstvu da otac oproba u nekoliko redova sijanje pamuka i, pamtim kokice koliko najve�a pesnica, ali je prednost imao kukuruz i otpalo. Svaku i, najmanju ma�inicu, i onu za �i�anje, stari Vra�ani nazivahu "makina".

23. - Sartri i Besi uzimamo iako ima malo veze sa Vrakom, no, mo�da preko njih mo�e da se objasni predanje o "Crkvi na Rumiji". Prema Petru Gaguli�u "Besi" su iz planine drevne Remesijane u Poni�avlju; gradili su paganske hramove po vrhovima planina otvorene za izdimljavanje ljudske �rtve koju su prinosili uz veliko orgijanje, da su se sa njima kretapi i �ivjeli srodni "Sartri", da su ih uni�tili Sloveni u nadiranju.[50]

Me�utim, oni �e biti izbjegli uni�tenje kao vrlo "otporni" ili su ih Rimljani izmjestili u mirniju unutra�njost. I danas na zapadnoj strani Skadarskog jezera postoji selce Bes-i i slovenizirani toponimi "Za-bes", "Bes-ac" kod Virpazara pa �e i nekropola u Mijelama biti besa�ka. Po Dukljaninu su "Besi popolo de la Tracija".[51] Sartri[52] su ostali na isto�noj obali Jezera, predjela Velebrodi i pojavljuju se 1417., pa vi�e ne, osim po grofu Kapatou 1838.[53] kada ih nema niti ih Vra�ani pominju. Bi�e Kapato koristio stari izvor, a da je izlazio iz Skadra ka Vraki, ne bi ve�e selo Grilj smjestio desno druma, jep je Grilj lijevo i podalje. Do�av�i u masiv Rumije, besi �e prirodno nastaviti gradnju svojih hramova, pa i na vrhu Rumije.

Sveti Jovan Ra�ki je istaknut srednjevekovni spomenik u �irem smislu, a u Vraki najva�niji slovenski kulturni spomenik u ru�evini "Crkvina". Okolni Malisori ga nazivahu "Ki�a ra�it" u smislu srpski, pravoslavni. U mnogo pisanja o njemu nije se na�isto je li ga sru�ila ljudska ruka ili zemljotres, no svakako jedno drugom pridavalo, no da je po�eo zemljotres prije bi pao visoki zvonik-kula kome je samo krov smaknut, pa izlo�eni zidovi se krunili. Mislimo da su prvobitnu gra�evinu sru�ili Mongoli na putu za Drivost 1242. kako smo ve� naveli, pa bogatim donatom obnovila kraljica Jelena, katolikinja Uro�eva i dala Benediktincima. Po tome je on "Srpski benediktinski manastir" mi svojatali ga Latini da je njihov iako je ostao isto�nog postavljenja. Da li su ga sru�ili "�izmatici", mogu�e je sasvim i to crkveni seljaci pravoslavni Vlasi, pomali sor�eni, zaklju�ujem po dva osnova: a) predanje u njih da su vra�ali tesanik odno�en za strane vrata i prozora na ku�ama jep su im bili u�estali pomori �eljadi i stoke "zbog staroga grijeha" i b) dr�ali su crkvene zemlje kao ranije u svojini od Ljinde do Drago�a a da begovat nije posegao nikada - valjda za nagradu zbog prelaska u islam, ali su �uvali stari "amanet" da ne zaborave badnjak i slavsku svije�u, �to i �injahu. Nijedan Ra�anin ni Kulanin nije dr�ao ni par�e tla crkvenog. Potvrdu za razno�enje, pak, fino obra�enih predmeta nalazimo u izno�enju iz crkvenog kruga "lomburu" tanane obrade iz bijela mermera sa crnim granama na bunar u Ra�u i "Markov kam" nasred Ra�a. To su prenijeli Riolci i, nijesu vratili jep "njih nije kinjio "stari grijeh", i bili su izdalje i ostali u Ra�u privremeno. - Ta dva predmeta nije vidio nijedan istra�iva� sv. Jovana. Latinskoj vjerskoj propagandi bilo je dovoljno da manastira nema i, uop�teno, u nauci da ostane krivica, uzimaju�i posrbljake kao �iste Srbe "�izmatike": "Gum... monasterium S. Benedikti Drivostensis dioklesis in Renjo Rasciae konsti et ab ipsius Renji scismaticis totalitdr dissipatium per abatum kuandam Andreae Ultimi abbatis dikti monasteri."[55] Vra�ki Ra�ani su poznavali i �uvali manastirski krug, dizali krote i pop slu�io o sv. Jovanu jesenskom slu�bu jedan dan umjesto, po predanju, �etiri dana i no�i ranije sa no�enjem naroda u prostranim konacima manastira. Tri puta su vodili ka sv. Jovanu, na tri kapije kruga opto�enog zidom. Ju�na kapija je bila svoltana primorskog veza zdrava i staja�e dio ogradnog zida s isto�ne strane, a otvor bunara razgoli�en. Ra�ani prenose da je na jednom tesaniku s �ela zvonika bila �etvorolisna djetelina i napis da je pojedeno 150 tovara boba po 150 kgr. dok je gradnja trajala. Unutar zvonika, pri dnu, bila je pri�vr��ena mermerna plo�a ispisana da ni pop ni u�itelj vra�ki nijesu znali da pro�itaju "omrkla i jednom ne osvanula" - ukrali je no�u latinski popovi i odnijeli u Skadar. - Nije pomenuto u nauci manje crkvi�te "�imrija" (sv. Marija) na istoimenom brdu sjevernije od sv. Jovana u pobr�u "Bega�ne gore". "�imrija" je bila postavljena s oltarom na zapad, raspoznatljivih temelja, ve�a ni�a ispod oltara, dvori�te poplo�ano i sve proraslo sitnogoricom. Nedaleko, ni�e, krajem velike njive, ka sv. Jovanu, jo� dubljahu zidovi jedne ku�e sa tri stepeni�ta - sve u tesaniku. Nikada kod "�imrije" nijesu dolazili latinski popovi iz Skadra, koji su, �esto, skrnavili, lomili slovenske znake po prostranom groblju oko sv. Jovana i, Ra�ani ih tjerali tek �obani dojave, jednom �ak do u Skadar "12 popova". Od svih pisanja o sv. Jovanu najuspe�niji nam se dopao rad "Graditeljska �kola Pomorja".[56] Na osnovi pisanja i domoroda�kog poznavanja sa�inio sam rad "Sv. Jovan ra�ki".

Osnovne gre�ke u nauci o Vraki. - O nekim gre�kama o Vraki govorili smo u dosada�njem tekstu. U osnovne, pak, gre�ke novijeg vremena, ponavljamo, jeste produ�avanje toka vode Vrake uzbrdo tonom Banu�e i, njome izazvano izmje�tanje sv. Jovana ra�kog. To se vidi iz "Starinara".[57] Al. Deroko je na licu mjesta snimio zvonik-kulu "do 15 m visine", u julu 1929. kada svi tokovi presu�e a ukr�taju tu, pa se ne zna �to je �to, a Banu�a zjapi, vara, jo� iako mu je vodi� bio iz Skadra.

Druga gre�ka je izmje�tanje Vra�ana u Zetu u jednom naslovu, nepoznatog razloga. [58] Poslije izvorne opomene da to mo�e da zavede �itaoca ako, stvarno, ne zna ili nije �uo za Vraku da je ona kod Skadra u Albaniji i daje rije� o govoru Vra�ana u Vraki, a ne Z-4 ku�e u Zeti, pa u dalja tri naslova o govoru Vra�ana dr Petrovi� je izostavio ono i... u Zeti".

Tre�u gre�ku je u�inio nekontrolisano italijanski botani�ar istra�iva� Antonio Balda�i, citiramo: "Uostalom, Vra�ani, zbog otpora i mr�nje prema Crnoj Gori, od turskih vlasti su imali izvjesne popuste i povlastice, kao recimo, pri kupovini zemlje."[59] Vra�ani nijesu bili "kolonisti" u smislu ne�ije organizovane radnje ve� istorijski etni�ki kontinuitet, pojedinci u du�em trajanju potra�nje zemlje za ishranu porodice; nijesu imali popusta u kupnji zemlje van �to jecy bili ljudi uzdani da plate na vrijeme. Ako ima mjesta pri�i o povlasticama, to mi uzimamo kupovinu cijelog sela s atarom od strane kraljevine SHS 1925, naime kupljen je Stari Bori� Vezirov: njiva, livada, polje u posjed koliko se je u kojeg �iv�ije �ega zateklo. I moj otac je dr�ao i zadr�ao "15 rala" polja Vezirovoga. Ina�e, Vra�ani su kupovali zemlje od osiroma�enog begovata. Pamtim brata najimu�nijeg i najuticajnijeg Sulj�o-bega, �alj�eta, da se po Skadru nosi malisorski, onemao. �lanak Balda�ijev je s kraja 19. vijeka, kada su Vra�ani crnogorskog vladara smatrali kao svoga "Gospodara"; Crna Gora je pomagala pri sklapanju "Carskog umira" 1905, vra�ku �kolu uzela za crnogorsku zagrani�nu i poslala u�itelja Crnogorca 1909. Me�u vi�e sa�uvanih molbenica "Gospodaru", pojedina�no, grupno za pomo�, za�titu, pu�ku i sve Vrake same ili udru�eno sa Skadranima, govore dvije molbenice i, obijema je udovoljeno. U prvoj Vra�ani su molili "Gospodara" da pomiluje Vra�anina Kosta Krkoti�a koji se osvetio u Baru 1894. pa ga crnogorski sud osudio na robiju 15 godina. Molbu, datiranu 1.1 1903. potpisali su krsti�ima 14 uglednika svih vra�kih sela, 4 kod�oba�e (kne�evi) i sve�tenik vra�ki uz crkveni pe�at, Petar Mrenovi�.[60] Druga molbenica je zajedni�ka "Srba iz Skadra i Vrake", iz 1907. Potpisali su je 7 prvaka iz Skadra, �lanovi srpske pravoslavne op�tine, a iz Vrake 12 �lanova op�tine i predsjednik op�tine Petar Mrenovi�, sve�tenik. Tom molbom se moli "Gospodar" da ne ukine crnogorski konsulat u Skadru. Dajemo isje�ak molbenice:

"Gospodaru... ne pu�tajte ovo nekoliko stotina porodica u varo�i i po sela na milost i nemilost jednih, a na drugoj strani fratara, jezuita i u�itelja talijanskih koji se trude da izgube ime na�e narodnosti u ovom kraju... Koliko je samo za�tite i odbrane u�inio Va� slavni Konsulat na�oj bra�i Vra�anima i �to bi sa nama bilo da nije ovdje na licu Va�eg Konsulata." Dakle, umjesto "mr�nje" Vra�ani su prema Crnoj Gori bili stalno privr�eni. Konsulat u Skadru je postojao i vrlo uspje�no radio svoj posao do postojanja Crne Gore kao samostalne dr�ave, a poslije ujedinjenja odavno nema ni jugoslovenskog konsulata u Skadru.

Besmislene su i prevazi�ene sitnije gre�ke o Vraki kroz �tampu, na kartama, kao: "Hani Vrakes" da je selo: "Beljo Pa�anin" umjesto Andrija "Beljo" Ba�anovi�; da u Vraki ima "3000" du�a, "200" �aka; selo "Gukaj" mjesto Kule - arb. "Kulaj"; "Rapa" umjesto Ra�; "Griba" umjesto Grilj; "Vrace" mjesto Vraka (i to u El I, s. 111 ?); "Borlo�-Borit" za Bori�; da je sv. Jovan ka Kamenici, a "Ra�i Vogelj" je umjesto drevnoga Ra�a iz 1416. Gre�kice se i dalje nastavljaju, izvorno nekontrolisane, objavljene ili ne, na primjer, da je Milo� �oka Nikoli� - "Mi�oni" u akrostihu - "Mi�eni" u albanizaciji, knji�evnik, da je ro�en u Vraki, a ro�en je u Skadru; tako i Kosta M. Mili�evi� da je arbana�ki umjesto srpski slikar. Kosta je ro�en u Vraki, a Milo� za kratko bio u�itelj u Vraki. "Lapsus" je da je u Vraki 1933, ostalo "300 domova" umjesto da je od neiseljenih 50-60 domova do 1989. moglo da se namno�i tih "300 domova" (Lj. O. "Politikin svet" br. 192, "Dosije (Jugo) Sloveni u Albaniji", Beograd, avgust 1989, s. 38).

Vra�ani 1989. - Vra�ani �ive predvojeni - dvije tre�ine u Jugoslaviji, ostatak u Vraki-Albanija do danas. Ukupno ih ima 700-800 domova - raspale su se zadruge. Upadljivo je, iseljeni su se triput rasku�ivali za malo vremena: iz Vrake 1933. i Metohije 1941. i �ezdesetih godina od istog progonioca fa�i-zavojeva�a u svrhe stvaranja "Velike Albanije". Jugoslovenski Vra�ani �ive u trouglu: Pe�-Beograd-Titograd sa prigradskim naseljima: Barajevo, Mirijevo, Kru�evac, Kraljevo, mnogo ih je u Kragujevcu, u Titogradu i svud oko njega, gdje u Zeti selo Gori�ane narod naziva "Mala Vraka". Niko se od njih ne zanima �istom zemljoradnjom. U prosjeku dobro stoje ekonomski od rada u preduze�ima, slu�bi, u inostranstvu i poma�u domovini. U svim sredinama su dobro prihva�eni jer ih jo� krase stare moralne vrline i gra�anska ispravnost. �eljni su napredovanja, lako se prilago�avaju i ljube zajedni�tvo. Na stotine ih ima: visokoobrazovanih, magistara, u diplomatiji, u vojsci, prosvjeti, zdravstvu i sl. Najvi�e prilike da ne zaborave stari kraj imaju vra�ke dobjeglice oko Titograda po srodnosti s mje�tanima, folkloru i blizine Vrake. Oni po Albaniji su u te�kom polo�aju, razbijeni, ali pretpostavljamo da ih je najvi�e u Vraki izmije�ani sa �iptarima sa raznih strana.

Napomene

1. Istorija Crne Gore, 1, Titograd 1967, 295, 318, 320/21, 310, 355/356, 402/403 i karta "Dukljanska dr�ava"; Risto Kovijani�, "Pomeni crnogorskih plemena u Kotorskim spomenicima (XIV-XVI vijek), II, Titograd 1974, 59 "Kupelnik".

, 2. Ferdo �i�i�, "Ljetopis popa Dukljanina", Beograd-Zagreb, 1928 - karta u prilogu; Slavko Miju�kovi�, "Ljetopis, popa Dukljanina" - uvod, prevod i komentar, Grafi�ki zavod, Titograd, s. 226/227, 255.

3. Ivan Jastrebov, "Stara Srbija i Arbanija" - Spomenik XV 48, SKA, Beograd 1904,151.

4. Andrija Jovi�evi�, "Malesija" - Srpski etnografski zbornik, knj. XXVII, SANU, Beograd 1923, s. 76.

5. Nikola I Petrovi�, "Balkanska carica", Novi Sad, 1894, s. 122.

6. Ivan Jastrebov, navedeni Spomenik, 169.

7. Ivan Jastrebov, nav. Spomenik - Glasnik 385, 386.

8. Dr �. Pejovi�, "Iseljavanje Crnogoraca u XIX vijeku", Istorijski institut SRCG, Titograd, 1962, 47.

9. Vidjeti primjedbe: 60 i 61.

10. Dr Pero �. �o�, "Memorandum Crne Gore", �eneva, 1919, 36.

11. Aleksandar Kara�or�evi�, London, "Ne dam, dok sam �iv, ni pedalj na�e zemlje", dnevni list "Politika", Beograd, 5. jul 1989.

1 2. Stojan Novakovi�, "Selo", SIZ, Beograd 1965: 98, 111, 112, 136, 143. (dalje: Selo).

13. Po kazivanju poslednjeg Bulatovi�-Popovi�a, Rista, iz Skadra koji je sara�ivao sa X. Bari�em.

14. Mitar �uri�i� i drugovi, "Prvi balkanski rat 1912-13. - Ilustrovana hronika, kolo, drugo izdanje, Beograd 1960: 170, 181, 182/3, 185, 374.

15. Iz prepiske sa dr P. �. �o�om; Vu�kovi�e je poznavao i R. Popovi�.

16. Andrija Jovi�evi�, n. d. 132.

17. Persida Tomi�, "Vra�ani", Radovi XI savjetovanja etnologa Jugoslavije, knj. I, Zenica 1970.

18. "Selo", 214 - s. 136.

19. Persida Tomi�, n. rad, s. 124.

20. Uporediti: Filip Lainovi� - knez Danilo - �este godine vladavine (1857), - "Zapisi", mart, Cetinje 1937, s. 132: isto, maj, Cetinje 1939, s. 306; Marko Ka�i�, "Filip Lainovi�", Titogradska tribina, Titograd 27. I 1964; Pavle S. Radusinovi�, "Zetska kotlina Titograd, 1962, s. 63; - O svjedo�enju Kopli�ana i starih Skadrana pri�a i Iv. Jastrebov: Spomenik SNA 41, Beograd 1904, s. 149, 150.

21. Jovan Tomi�, Spomenik SKA 242, "Popis stanovnika u Albaniji 1703 i katolika 1707", Beograd 1905, s. 65 i 74.

22. Lazar Roganovi�, I dio, "Pod suncem tu�eg neba (Vraka i Vra�ani)", Titograd 1978.

23. K. Jire�ek, Jovan Radonji�, "Istorija Srba" II, Beograd 1952, 10.

24. Pavle Ivi�, "NIN" ?, Beograd 1 989? (* zagubljen podatak, B. M.).

25. Dr D. J. Popovi�, docent univerziteta: "O Cincarima - prilozi pitanju postanka na�e �ar�ije", Beograd - nema godina izdanja.

26. Dr Milan pl. �uflaj, "Arhiv za arbana�ku starinu, jezik i etnologiju, Povijest sjevernih Arbanasa", knj. II, sv. 2, Beograd 1925, s. 198, 200. i "Arhiv-I, 1 -2, Beograd 1923, s. 212.

27. Vladimir Dedijer, "Jugoslovensko-albanski odnosi 1939-1948", "Borba" Beograd, 1949, s. 117.

28. Dr �. Pejovi�, n. d., s. 338.

29. Ivan Jastrebov, "Glasnik 48", n. d. s. 400.

30. Iz "Arhiva" Al. Popovi�a, "Zapisi" Cetinje, maj, 1939, s. 309/310.

31. K. Jire�ek, Istorija Srba I, Beograd 1952, s. 402.

32. Risto Kovijani�, Pomeni crnogorskih plemena u Kotorskim spomenicima (XIV-XV) I, Istorijski institut SRCG, Cetinje 1963, s. 19, 88; registar 259; Arbanas s 241...; II, Titograd 1974, s. 248. "Vrakjen", "Arbanas", s. 231.

33. Andrija Jovi�evi�, "Crnogorsko primorje i Krajina", Srpski etnografski zbornik, Beograd 1922, s. 50, 55.

34. Dr Jovan Vukmanovi�, "Pa�trovi�i", Cetinje, 1960, s. 81.

35. Milovan Risti�, "Stari Vlah", Beograd 1965, s. 152. 153.

36. K. Jire�ek-J. Radoni�, IS II, 1952, s. 76.

37. Petar �obaji�, "Korjeni�i", Glasnik Etn, muzeja, Cetinje 1964, s. 167-168.

38. Iz "li�ne propiske sa dr P. �o�em.

39. "Borba", dnevni list "Kinesko-albanski razgovori na na�oj granici" - "Zadruga u selu Vrak", Beograd, 1. III 1961, s. 2.

40. Dr Pero �o�, "Vraka", list "Zeta" broj 52, s. 6, Podgorica (Titograd) 27. XII 1936.

41. E J, I, s. 360. - karta Bara.

42. Dr �. Pejovi�, n. d, s. 294.

43. Jovan Dujovi�, "Skadarski Crnogorci prerastaju u vrbe", list "Pobjeda", Titograd, 29. mart 1989.

44. "Tanjug": "Popis stanovni�tva u Albaniji - Nacionalne manjine desetkovane", list "Politika", 10. jul 1989.

45. Kuli�i�-Petrovi�-N. Panteli�, "Srpski mitolo�ki re�nik" -"Nolit" - "Biblioteka sinteze", Beograd, 1970, s. 38-39.

46. Iv. Jastrebov, Spomenik 41, n. d, s. 150.

47. R. Kovijani�, n. d. I, s. 186.

48. N. Jire�ek, IS, I, n. d, s. 401.

49. Dr �. Pejovi�, n. d, s. 47; "Vezirovina, carski has".

50. Petar Gaguli�, "Pravoslavna misao", VII, sv. 2, - "Anti�ki grad Remesijana i njegovi episkopi", Beograd 1964, s. 86-95.

51. Ferdo �i�i�, "Letopis popa Dukljanina", n. d, s. 22.

52. Georgije Ostrogorski, "Pronija", SANU, Beograd 1951, s. 171, "Saitri".

53. Ljubomir Durkovi�-Jak�i�, "Srbijanska �tampa o Njego�u i Crnoj Gori" Beograd 1951 - na karti u prilogu selo "Sartsi".

54. Stanoje Stanojevi�, "Sveznanje" - "Narodno delo", Zagreb 1937, s. 402, jedinica "Vraka".

55. Dr Ivan Markovi�, "Dukljansko-barska mitropolija", Zagreb 1902, 111.

56. Vojislav Kora�, Graditeljska �kola Pomorja", SANU - Posebno izdanje, knj. 49 Odeljenje dru�tvenih nauka, Beograd 1965, 65-68.

57. Akademik Al. Deroko, "Starinar", knj. V (1928-29-1930), Beograd, 1930, s. 130, 136 i skica Vrake u prilogu.

58. Dr Dragoljub Petrovi�, "Glasovne osobine govora Vra�ana u Zeti", Godi�njak Fil. fakulteta u N. Sadu XV/1 (1972), Novi Sad 1972.

59. Antonijo Baldini, "Crnogorska kolonija u Vraki", preveo s italijanskog Danijel Vin�ec, dnevni list "Pobjeda", Titograd 9. april 1989.

60. "Molbenica" 19 vra�kih predstavnika "Gospodaru" na Cetinju od 1. I 1903. Dr�avni muzej Cetinje "Nikola I", 15. l 1903. - prepisao B. M. 13. VIII 1963.

61. "Molbenica" br. 88, od 28. novembra "Gospodaru" na Cetinju uz popise 7 predstavnika Skadrana i 13 iz Vrake - objavio Risto Dragi�evi�, "Zapisi" - Glasnik Istorijskog dru�tva Cetinje, god. XIII, knj. XXIII. Cetinje. januar 1940. s. 49-51.

Autori | Jezik | Folklor | Istorija | Umetnost | Prevodi | O Albaniji | Bibliografija | Linkovi
Naslovna | Promena pisma | Novosti | Mapa | Kontakt