|
|
 |
 |
 |
 |
|
|
Projekat Rastko Skadar: Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji Jovan R. Bojovi�Zaklju�na rije� na me�unarodnom nau�nom skupu "Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji"Izvor: "Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji" - Zbornik radova sa me�unarodnog nau�nog skupa odr�anog na Cetinju 21, 22. i 23. juna 1990. godineKoleginice i kolege Te�ko je dati ocjenu trodnevnog rada me�unarodnog nau�nog skupa Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji poslije visokih ocjena koje su o njemu dali akademici Mitar Pe�ikan i Nikita Ili� Tolstoj. Uz va�u dozvolu kaza�u nekoliko napomena. Veliko je zadovoljstvo Istorijskog instituta Crne Gore kao organizatora ovog me�unarodnog nau�nog skupa Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji kada nakon trodnevnog napornog rada mo�emo svi zajedno da konstatujemo da je skup u potpunosti uspio. Ono �to ga posebno karakteri�e jeste �to je bio na visokom nau�nom nivou. Ovu konstataciju potvr�uju �injenice �to su na njemu u�estvovali poznati nau�nici iz pojedinih nau�nih disciplina iz zemlje i inostranstva �ija su imena poznata u nau�nim krugovima u svijetu. Ka�imo i to da je skup bio interdisciplinarni po�ev od arheologije, jezika, toponomastike, etnologije, istorije, obrazovanja, kulture, prava i ekonomije �to sve zajedno govori o ljudskom �ivljenju na albanskom dijelu balkanskog prostora. Ovaj nau�ni skup nas je podsjetio da je pro�lost Balkana bila slo�ena u svakom pogledu, da su se na njemu prelamali epohalni istorijski doga�aji, da je sa bogatom kulturom i da pro�lost balkanskih naroda treba interdisciplinarno izu�avati, jep pro�lost i istoriju ne �ine samo bitke i politike gospodara i vlada ve� je istorija sve ono �to su u pro�losti narodi stvarali na jednom prostoru ili na prostoru jedne dr�ave kada i dolazi do homogenizacije naroda u okviru dr�avnih granica. Zbog toga se neki izu�avaoci novije pro�losti na Balkanu moraju privikavati na njeno interdisciplinarno izu�avanje. Konstatujmo i to da je odziv prijavljenih u�esnika bio izuzetno veliki �to je retkost i na doma�im i na me�unarodnim skupovima. O tome nam govore slede�i podaci: u programu rada bio je prijavljen 101 u�esnik. Od tog broja na skupu su podnesena 94 referata. Dodajmo i to da je u diskusiji uzelo u�e��e preko 30 diskutanata. Neki diskutanti su, iako ograni�eni vremenski, podnijeli u formi diskusije zna�ajna saop�tenja, �to nam i to govori o visokom nau�nom nivou skupa. Jedna od karakteristika ovog nau�nog skupa jeste i sadr�ajna isprepletanost pojedinih tema �to je bilo neizbje�no s obzirom na tematiku skupa. Potrebno je kazati da ovom temom nijesu iscrpljena sva pitanja karakteristi�na za osnovno pitanje �to je i prirodno za sve nau�ne skupove pa i za ovaj na�. Ono �to je veoma zna�ajno i bitno jeste i to �to je ovaj skup pokazao da politi�ari i politike u svim balkanskim dr�avama i svijetu treba definitivno da prepuste izu�avanje pro�losti Balkana i balkanskih naroda nau�nicima i da se u politici oslanjaju na rezultate nauke ne samo nauke u svojim zemljama ve� na op�te priznate nau�ne istine u svijetu. Na kraju ovih nekoliko napomena uvjereni smo da dijelim va�e mi�ljenje da se u�ini sve kako bi se narodi upoznali sa nau�nim rezultatima njihove pro�losti na osnovu nau�nih saznanja. Ako se to postigne bi�e mnogo manje i vjerskih i nacionalnih neslaganja u svim zemljama i me�u dr�avama, U to nas uvjerava rad i rezultati ovog nau�nog skupa na kome su u�estvovala crkvena lica sa zapa�enim referatima. Ovdje je postavljen i zahtjev da se sa ovog skupa postavi zahtjev Predsjedni�tvu SFRJ i Predsjedni�tvu Crne Gore da se energi�no zauzmu za za�titu jugoslovenskih nacionalnih manjina u Albaniji. Po�to na� skup prate sredstva informisanja samim tim oba dr�avna organa bi�e informisani a organizator �e to uraditi i pismenim putem. Kada konstatujemo da nauka mora primorati politi�are da koriste rezultate nauke kada govore o pro�losti naroda u ovom slu�aju balkanskih onda im moramo ponuditi i najosnovniju literaturu. Jedna od knjiga iz spiska te literature o pro�losti slovenskog �ivlja na prostoru savremene Albanije treba da bude i Zbornik radova sa ovog nau�nog skupa Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji. Da bi se pripremio ovaj Zbornik za �tampu potrebno je da formiramo Redakciju koja �e to uraditi. Radno Predsjedni�tvo predla�e redakciju za pripremu Zbornika za �tampu u sastavu: akademik Nikola Tasi�, akademik Sima �irkovi�, akademik Petar Vlahovi�, akademik Evgeni Dimitrov, akademik Milan Vasi�, prof. dr Milica Grkovi�, prof. dr Radmilo Marojevi�, dr Vlado Ivanovski, prof. dr Radoman Jovanovi�, dr Novica Rako�evi�, prof. dr Zoran Laki�, dr Radoje Pajovi�, prof. dr Milo� Radulovi�, dr Dragan Vuk�evi�, dr �edomir Lu�i�, Jovan R. Bojovi�. Za sekretara Redakcije predla�e dr �edomira Lu�i�a, a za predsjednika Jovana R. Bojovi�a. Predsjedni�tvo nau�nog skupa vas moli da kona�ne verzije radova ko ih nije predao dostave Istorijskom institutu do 10. septembra 1990. godine. Na kraju, drage kolege i koleginice, svima koji ste se odazvali i u�estvovali u radu nau�nog skupa velika hvala. Posebno se zahvaljujemo nau�nicima iz inostranstva koji su u�estvovali u radu skupa kao i onima koji nijesu mogli da prisustvuju a poslali su svoje radove. Hvala sredstvima informisanja koja su obavje�tavala javnost o radu na�eg skupa. Hvala osoblju "Grand" hotela na usluzi koju nam je pru�ilo u toku na�eg boravka u hotelu. Po�tovane kolege i koleginice, Bilo bi dobro da izvr�imo promociju Zbornika radova sa nau�nog skupa Stanovni�tvo slovenskog porijekla u Albaniji u nekom drugom mjestu Jugoslavije. Uvjeren sam da dijelim va�e mi�ljenje da bi �elja svih nas bila da promociju izvr�imo u nekoj susjednoj balkanskoj dr�avi jep za nau�nike i nauku nema ni vjerskih ni nacionalnih ni me�udr�avnih granica. Jo� jedanput vam se zahvaljujemo na u�e��u na nau�nom skupu. Ovim progla�avam zavr�enim rad me�unarodnog nau�nog skupa Stanovni�tvo slovenskog projekla u Albaniji. �ivjeli! Cetinje, 23. juna 1990. |
