Velibor V. Džomić: Golgota Mitropolita Crnogorsko-primorskog Joanikija

Poslanice, besjede, raspisi, tekstovi i dokumenti - godina 1941.

Poslanice, besjede, raspisi, tekstovi i dokumenti - godina 1941.

Ponizimo se pred Bogom i uspravimo se pred ljudima

(Govor patrijarha Gavrila Dožića na beogradskom radiju 27. marta 1941. godine)

Pomozi vam Bog, braćo i deco svetosavska! U ime svih vladika srpskih, sakupljenih na Svetom Arhijerejskom Saboru ovde u prestonici, i u ime svoje, hitam da vam se javim, da vas pozdravim i blagoslovim.

Pred našu naciju u ove dane sudba je ponovo bila stavila pitanje: kome će se privoleti carstvu?

Jutros u zoru na to pitanje dat je odgovor: privoleli smo se Carstvu Nebeskom, to jest carstvu Božijem istine i pravde, narodne sloge i slobode. Taj večni ideal, nošen u srcima svih pravih Srba i Srpkinja, čuvan i razgorevan u svetilištima naših pravoslavnih hramova i ispisan na našim narodnim krstašima barjacima, jutros je osvanuo čist i svetao kao sunce, očišćen i opran od prašine, navejane na nj, i od svake mrlje.

Glavni nosilac tog narodnog ideala od jutros je postao naš mladi Kralj Petar Drugi Karađorđević, sin Viteškog Kralja Mučenika Aleksandra Prvog, dostojan potomak slavnog Vožda Karađorđa, onoga Karađorđa koji je prvi digao oboreni kosovski krstaš-barjak za slobodu balkanskih naroda.

Proviđenje nas je upravilo na pravi put, koji je Sveti Sava davno i davno ukazao Srpskom narodu. Bog Pravde, koji nas je do sada čuvao od propasti, čuo je glas i molitve naše, i ponovo nas je spasao od stranputica i skretanja sa našeg nepromenljivog istorijskog puta.

Slava i hvala Bogu! Čeda moja, u Duhu Svetome, ponizimo se svi pred Bogom i uspravimo se pred ljudima. Ako je Bog s nama, šta nam mogu ljudi? Ako je živeti, da živimo u svetinji i slobodi; ako li je mreti, da umremo za svetinju i slobodu, kao i mnogo miliona pravoslavnih predaka naših.

Pobožni i složni, svi kao jedan čovek, vršimo svoju dužnost, verni svome uzvišenom i ljubljenom kralju, ispunjeni poštovanjem prema vlastima i vojnim i građanskim, ispunjeni ljubavlju jedan prema drugom, kao i prema našoj braći druge vere.

Svi Bogu predani i kralju odani, zagrljeni, zbratimljeni, potrudimo se da brod našeg državnog života srećno prebrodi bure sadašnjeg vremena, i prebrodićemo ih s Božjom pomoći.

Pozdravlja vas i blagosilja vaš molitvenik pred Bogom.

AEM PATRIJARH SRPSKI GAVRILO

(Govor patrijarha srpskog Gavrila preuzet je iz njegovih "Memoara", objavljenih u izdanju "Sfairosa", Beograd 1990. godine)

Saberimo se oko krune i oltara

(Telegram mitropolita Joanikija sveštenstvu Mitropolije na Cetinju sa zasijedanja Svetog Arhijerejskog Sabora povodom 27. marta 1941. g.)

"Danas je Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Drugi uzeo u svoje ruke kraljevsku vlast. Sveti Arhijerejski Sabor radosno pozdravljajući ovaj istorijski događaj preporučuje s obzirom na današnje prilike i naređuje da sve crkvene vlasti i sveštenstvo naše Crkve najenergičnije istraje da se naš narod jednodušno i složno okupi oko našeg mladog kralja i najodanije se preda vršenju svojih dužnosti prema Kralju i Otadžbini i punom održavanju sloge, reda, mira i spokojstva. U narodu ovo hitno saopštite crkvenim vlastima i pastvi i energično nastojavajte da se u potpunosti izvršuje".

(Telegram Mitropolita sa vanrednog zasijedanja Svetog Arhijerejskog Sabora SPC povodom 27. marta, M. Br. 1987 - 27. 03. 1941. godine. Ovaj telegram je po naređenju Mitropolita Joanikija sveštenstvu dostavio prota Nikola Marković koji je svoju braću sveštenike, u odsustvu Mitropolitovom, a u tim teškim i sudbonosnim danima po narod i Crkvu pozvao da bude na visini imena i tradicije Mitropolije i našega naroda).

Crnogorci kreću u boj bez zrna žita u domu

SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR
MORAČA

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI
Cetinje

Ovim se potvrđuje prijem akta M. br. 1987. od 28/15. 03.1941. godine, kao i izvršenje istog. Narod je oduševljen i kliče svome mladom Kralju. Kliče svome prvom građaninu Njegovoj Svetosti Gospodinu Gavrilu i Njegovom Visokopreosveštenstvu Mitropolitu Gospodinu Joanikiju, kojima su mnogo blagodarni, jer znaju šta je robstvo Nemca i Austrije.

Gledao sam pozvane rezerviste, sve starije ljude, koji kreću sa svojih ognjišta, ostavljajući svoju familiju, mnogi i bez zrna žita. Preporučuju mi i mole da im familiju neupuštim, da ih pomažem u nevolji. Obećavam da ću učiniti sve što mogu.

Posle izvršenog blagodarenja, kome su i pozvati rezervisti prisustvovali (29 - 16. 03.), rastanak je bio dirljiv. Svaki ide radije u vojnu jedinicu, na front, nego svojoj kući. Klicanju nema kraja.

Narodna pjesma koja niče iz dubine duše svakog Srbina Crnogorca ("Onam ' onamo") razliježe se dolinom Morače. Sve veselo ide, a mnoge sam vidio koji za put od 50-60 km. pješačenja, u svojoj torbi imaju svega po pola kukuruznog hljeba i neku glavicu luka. Ovo radi toga što je časni post. Pjesma i klicanje, a po nekad i po koji revolverski metak, čuju se dok ne zađoše u klisure zv. Platije. Suza nema ni kod žena.

Vaše Visokopreosveštenstvo, ovim izražavam ne samo svoju misao, no misao naroda ovoga kraja, u čije Vas ime molim da primite izraze dubokog poštovanja i zahvalnost i da budete tumač naroda ovoga kraja kod Njegove Svetosti Patrijarha.

V. D. NASTOJATELj
Gavrilo Dabić, jeromonah

(Izvještaj jeromonaha Gavrila (Dabića), v. d. nastojatelja Manastira Morače, Mitropolitu br. 96/30. 03. 1941. - M. br. 2160/04. 04. 1941. g.)

Zvonima objavljena radosna vijest

UPRAVA MANASTIRA
KOSIJEREVA

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI,
Cetinje

Komanda mjesta iz Trebinja 27. marta tek. godine izvijestila je ovu upravu Manastira da je Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Drugi danas primio Kraljevsku vlast u svoje ruke.

Tu radosnu vijest uprava Manastira objavila je narodu sa zvonjenjem zvona. Dotični građani čim su čuli zvona na Manastiru pohitali su da vide i čuju šta se dogodilo. Kada su razumjeli taj veseli glas, oduševljeno su pozdravili taj istorijski događaj sa pjesmom i veseljem i docnije se povratili svojim kućama. Ima veze sa vašim aktom M. br. 1987 od 28. 03.1941. godine.

STARJEŠINA MANASTIRA
iguman Rafailo Đurović

(Izvještaj igumana Rafaila Đurovića, starješine manastira Kosijereva, Mitropoliji br. 126/5. 04.1941. g. M. br. 2274, po aktu M. br. 1987. od 28. 03. 1943. G.)

Hapšenje patrijarha Gavrila i pljačka manastira Ostroga

SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR
OSTROG

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI
Cetinje

Ujutro 25. aprila 1941. godine, u 6 časova došla je jedna grupa od 20 njemačkih vojnika sa 6 (šest) automobila u manastir Ostrog i pokupili su po manastiru: ćilimove, ćebad, razna pića, kafu, šećer, meso, veša i ostalog namještaja. Od dvorskih stvari koje su ostale poslije odlaska Kraljevog odnijeli su pored mnogo čega: dvorski novac (15 džakova u papiru) i nekoliko sanduka zlata (od prilike oko 7 (sedam), zatim su odveli Nj. Sv. Patrijarha i arhimandrita Leontija.

1. maja ove godine u 4 i po časa ponova su došli šest vojnika i ovicira, od onih koji su ranije dolazili (25. 04.). Ovom prilikom su slomili brave na vratima nastojateljskog stana, otvorili kase i iz njih nosili (soba i kasa) sve što im se dopalo, na pr.: nakite, ćilime, veš, čarape, maramice, čaše, posuđe, cigarete, šibice, sapune, meso, slaninu, vino, rakiju, benzin, kafu, šećer, slatko ulje, jednom rječju sve što im se dopalo, metnuli su u automobile. Uz to su mene vodili kroz šumu da im pokazujem pećine u kojima su tražili zlato.

Moram da naglasim i to da ne mogu da nađem dvije najdragocjenije stvari, koje su se čuvale u Ostrogu: Pismo sv. Vasilija i jednu zlatnu kašiku iz 12. vijeka, kojom su se vjekovima pričešćivali engleski vladari prilikom krunisanja, a koju sam ja donio iz Engleske i priložio Ostrogu. Moguće je da su te stvari uzeli Njemci za muzej, jer su htjeli da uzmu i panagiju sa Sveca, takođe za muzej, pa pošto je čuvar Ćivota rekao da je iz 1927. godine, odustali su od namjere. Prilikom prebiranja stvari pobacali su po podu ono, što im se nije dopalo, i to je danas sve u neredu.

3. maja 1941. godine

Jeromonah Vasilije Dragović
u Ostrogu

(Izvještaj jeromonaha Vasilija Dragovića, sabrata manastira Ostroga, Mitropoliji br. 383/03. 05. 1941. g. M. br. 2391/41)

Novi pokušaj pljačke manastira Ostrog

SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR
OSTROG

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI
CRNOGORSKO-PRIMORSKOJ
Cetinje

Uz dostavljeni izvještaj koji se dostavlja pod br. 384 od 3. maja t. g. izveštavate se da su dana 4. maja t. g. u 18 časova došli u manastir tri italijanska vojnika sa jednim kamionom, koji je nosio numeru ROM 2197 i zatražili su da pregledaju manastirske prostorije i tom prilikom, pregledajući prostorije, zahtijevali su devet dušeka i kada sam se ja sa bratstvom usprotivio objašnjavajući da je to lično manastirska imovina, pristali su i na četiri. Mi smo se ponovo usprotivili i rekli im da ćemo izvestiti odmah telefonom Guvernera na Cetinju. Tada su se isti pokolebali i izbacili dušeke iz kamiona uz viku i psovku zadržavši samo jedan dušek u vrednosti oko 1.000. dinara.

U isto vrijeme jedan je od njih uzeo i jedan priloženi jastuk koga je priložila ovome manastiru ud. Olga Belas Ćirković iz Dubrovnika, a drugi od njih uzeo je jednu Patrijarhovu bugarsku zvijezdu za građanske zasluge.

Podnoseći prednje učtivo Vas molim da se zauzmete kod italijanskih vlasti na Cetinju da se ovaj manastir zaštiti dalje pljačke, kao i manastir Ždrebaonik, koji je u neposrednoj blizini Danilova Grada i izložen ovakvim i sličnim slučajevima.

Napominje se da smo od istih zatražili revers na odnešene stvari, ali ga nijesu htjeli dati, nego su čak i numeru kola pocijepali. U isto vrijeme Vas molim da izdejstvujete jedno rješenje od guvernera na Cetinju kojim bi se zaštitili manastirski interesi od njemačkih i italijanskih vojnih lica. Ovo bi rješenje trebalo da glasi i na nemačkom i na italijanskom jeziku, kako bi ga uprava pokazivala vojnicima koji ovdje dolaze, jer ovdje više nemaju ništa da traže od državnih i dvorskih stvari, pošto su sve odnešene.

PRIV. STARJEŠINA,
jeromonah Pavle Pavićević

(Izvještaj jeromonaha Pavla (Pavićevića), privremenog starješine manastira Ostroga, Mitropoliji br. 385/05. 05.1941. - M. br. 2411/41).

Opljačkan manastir Ždrebaonik

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI
CRNOGORSKO-PRIMORSKOJ
Cetinje

U prilog depeši koja je poslata iz Danilova grada od strane Uprave manastira Ždrebaonika izvještavate se da je jutros 7. o. m. oko 6 časova prije podne jedan vod od 20-22 vojnika (Italijana) došao u manastir Ždrebaonik, razbili nastojateljev stan kao i kancelariju Uprave, izgovarajući se da traže državne stvari i tom su prilikom pokupili skoro sve životne namirnice i to 100 kgr. brašna (site), 50 kgr. masti, 18 kgr. gasa, 200 kgr. krompira, 50-60 kgr. pasulja, 3 šunke, 30 kgr. šećera, 22 kgr. pašte, jednom riječju svu zalihu životnih namirnica sa kojima je raspolagala uprava manastira, tako da je bratstvo manastira i posluga ostala bez ikakve hrane s obzirom na današnje prilike teško se ista može i nabaviti, pa vas molim da intervenišete kod italijanskih vlasti da se ovi manastiri zaštite ovakvih ili sličnih slučajeva, koji će se, kako izgleda, ponavljati vrlo često.

PRIV. NASTOJATELj MAN. OSTROGA,
jeromonah P. Pavićević

(Izvještaj jeromonaha Pavla (Pavićevića), privremenog starješine manastira Ostroga, Mitropoliji br. 387/07. 05. 1941. g.)

Župskom manastiru prijeti opasnost od naoružanih bandi

SRPSKI PRAVOSLAVNI
MANASTIR ŽUPA
Vaše Visokopreosveštenstvo!
Milostivi Arhipastiru!
Upravi Manastira čast je staviti do znanja sledeće:

Primio sam Vaš akt br. 2486 od 19/6. 05. 1941. god. a odnosno zaštite interesa manastira sv. Luke u Župi i spriječavanja protivpravnog djelovanja ovamošnjih nekih seljaka u cilju pljačke i posvajanja manastirskih dobara.

Vi ste intervenisali kod Načelnika Sreza Nikšićkog, da on bajagi stane na put razuzdanoj bandi pljačkaša i samovlasnika. Ali Načelstvo sreza do danas ništa nije preduzimalo, a i da je što preduzimalo ne sluša i ne pita kao da ne postoji. Ovamo se u Župi i okolini Nikšića dešavaju svakoga časa strahovita i nezapamćena čuda. Pljačke, razbojništva, javno otimaju po čitave buljuke ovaca i krda govedi, napadaju i pljačkaju pojedine kuće, familije prže na vatru i otimaju njihova imanja. Niko nikoga ni za što ne pita niti sluša, radi svako i čini kako hoće i može. Prilikom kapitulacije uzela je laćanija oružja, na svaku stranu puca puška kao da se boj bije.

Manastir Sv. Luka i sva njegova imanja su zapuštena i pod noge zgažena, goru razvlači kako ko može na svaku stranu. Manastir nijesu još napadali da ga pljačkaju, ali kako saznajem od mojih prijatelja pokušaće ako se usude od mene. Ovdje nema naše vlasti, a Talijanska sve ovo posmatra hladnokrvno.

Na osnovu izloženog ponovo molim Vaše Visokopreosveštenstvo, da izvolite hitno preduzeti mjere kod Guvernera na Cetinju, da on hitno naredi Komandi Talijanskih vlasti u Nikšiću, da odredi jednu patrolu u Župu, i preduzmu policijsku vlast sa našim mjesnim žandarima, koji se nikuda iz mjesta ne kreću. Naročito da im se skrene pažnja da uzmu u zaštitu Manastir i njegova dobra i interese njegove koje izvjesni misle i hoće da okrnje ako to već nijesu učinjeli.

Vi možete Vašim zauzimanjem i autoritetom sve učinjeti, da spasete narod i manastire. Ako ovo odmah ne učinite Manastir Sv. Luka i sva njegova dobra potpuno će propasti i biti posvojena.

Očekujem hitan odgovor kako bih se znao upravljati.

Manastir Župa
31. maja 1941. god.

Odani Vam
STARJEŠINA MANASTIRA ŽUPE
Arhimandrit Nikodim Janjušević

(Izvještaj arhimandrita Nikodima (Janjuševića), starješine manastira Župe kod Nikšića, Mitropoliji br. 214/31. 05. 1941. g.)

Ubijen arhimandrit Nikodim

POSL. BR. 0 - 5/41

PRAVOSLAVNOJ MITROPOLIJI
CRNOGORSKO-PRIMORSKOJ
Cetinje

Dana 29. juna 1941. godine u manastiru Župi ubijen je upravitelj istog manastira Janjušević Nikodim, arhimandrit.

Shodno članu 45 u vezi člana 69 i dr. V. P. Mitropolija će u roku 24 sata od prijema ovoga akta postupiti po pomenutim članovima V. P. i postojećim crkvenim zakonskim propisima, o čemu ovaj sud izvijestiti aktom i brzojavom, kako bi dalje Sud mogao po zakonu postupiti prilikom propisa i procjene eventualne zaostavštine pok. Janjuševića.

SRESKI SUD U NIKŠIĆU,
dana 3. jula 1941. godine

(Dopis Sreskog suda u Nikšiću Mitropoliji Posl. br. 05/41).

Oslobodite internirane sveštenike!

PRAVOSLAVNI MITROPOLIT
CRNOGORSKO-PRIMORSKI

NjEGOVOJ EKSCELENCIJI
ARMIJSKOM ĐENERALU
ALEKSANDRU PIRCIO-BIROLI
GUVERNERU CRNE GORE
Cetinje

Predmet:

Oslobođenje sveštenika iz internacije u Albaniji.

Vaša Ekscelencijo,

Kao što sam Vas usmeno zamolio, imam čast to učiniti i pismenim putem t. j. da budu oslobođeni internacije u Albaniji, sveštenici, koji su tamo internirani sa teritorije Crne Gore i to:

1) Sveštenik Pavle Radunović, paroh druge parohije u Baru i arhijerejski namjesnik.

2) Protosinđel Varnava Bućan, nastojatelj manastira Podlastvo.

3) Sveštenik Dušan Kostić, paroh gornjoljubotinjski iz Arhijerejskog namjesništva cetinjskog.

4) Sveštenik Andrija Laković, paroh lješkopoljski iz Arhijerejskog namjesništva u Podgorici.

Prva dvojica nalaze se u logoru u Klosi, a druga dvojica u logoru u Prezi. Za njihovo čim brže puštanje na slobodu molim u toliko prije, u koliko su mi njihovi dobri poznavaoci i mještani posvjedočili da su nevini, i zbog toga što zbog njihovog odsustva stradaju interesi crkve.

Izvolite, Vaša Ekscelencijo, i ovom prilikom primiti izraz moga odličnog poštovanja.

PRAVOSLAVNI MITROPOLIT
CRNOGORSKO-PRIMORSKI
Joanikije

(Dopis Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija armijskom đeneralu Aleksandru Pircio Biroli, Guverneru Crne Gore, M. br. 3766/10. 12. 1941. g.)

Poslanice, besjede, raspisi, tekstovi i dokumenti - godina 1942 >>